Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Proza

14. Jula 2014.
 

Adisa Huzejrović Varcar: Srebrenica, jučer, danas, sutra

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Polako je vukao svoje stare, krhke kosti po vrelom, suhom makadamu. Svake godine pa i danas. Crne, ogromne, više čizme nego cipele, više zaprljane prašinom istrošenog makadama, nego netom očišćene drhtavom rukom žene, u stopu su pratile gordo udaranje djedovog štapa.
Nosi ga odavno, valjda. Ni sam se više ne sjeća kad je popustio tudjim ubjedjivanjima, dosadjivanjima, naporima i eto prihvatio ga. Sad ga nosi vazda. Kud on – tu i on. Štap. Hrastov. Valjda je tako moralo biti. Neka ga, lakše je. Nije sam. Barem danas. Danas ne. Ne smije biti. Barem dok… ne, ne, danas ne. Udahne kratko, pa nastavi poznatim makadamom…
Eh, Senija… Sena moja. Da je živa. Da zna. Slabašno srce zatreperi. Grumen u grlu raste. Guši. Stisne zube, jako. Jače. Proguta grumen. Ispusti suzu. Jednu. Tešku. K’o stijena.
Duboko udahne i nastavi.
Sjeća se dunje rahmetli djeda Zaima. Kao dječak ju je on, Muzafer, najviše volio. I nju i njen hlad. Činila mu se najviša i najveća na svijetu. Trčkarao bi oko naninih dimija moleći je da mu ubere onu najvišu, onu što joj ptice pjevaju. Onu što, zamišljao je, noću osvjetljava put slučajnom prolazniku ili pak zalutalom psu koji njuši put do kuće. Onu što ju je kasnije njegov Mehmed…
Stade. Zakleca. Izdadoše noge. Da se vrati kao i jučer? Osloni se objema rukama na štap. Teško diše. Drhte i ruke. Je li ovo kraj? Polako se uspravlja. Mora dalje. Danas mora.
Jučer mu je dolazio Hilmija. Iz Centra. Našli Mehmeda. Lakat, desni. Lijeva potkoljenica. I zubi. Svi. Da i košulja. Bijela. Njegova.
Danas mora preći bar pola makadama više nego jučer. Ide godinama, a sad eto stane na pola puta. Otkaže tijelo. Ugasi se. Strah obuzme. Srce puca. Noge mrtve, teške. Zemlja vuče sebi.
Mora dalje. Mora vidjeti dijete. Mora ga još jednom okupati. Suze sada kaplju jedna za drugom. Prže starčevo blijedo lice. Vilica drhti od boli. Starac hrli kostima sina jedinca. Da ih okupa. Ukopa. Poljubi. Pomiriše. Vidi. Prepozna. Poljubi. Pomiluje. Da ih vidi. Da ih vidi. Da ih vidi. Starac trči. Moj Mehmede, sine. Strpi se oči moje. Eto babe. Eto babe…
Hladan znoj izbija iz nabora starog umrtvljenog čela. Prašnjave cipele se sapliću jedna o drugu, o štap, o kamenje, starac hrli naprijed… Sine, sine… ide babo, ide…
Ponestaje mu zraka. Suši se grlo…
Ne može dalje. Odustaje. Zadihan sjeda pored puta. Još samo malo je ostalo. Još samo malo. Odmorit ću pa sutra opet. Sutra moram. Bar pola puta više nego danas.



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Bosanskom akademskom društvu u Austriji status specijalnog posmatrača u Ujedinjenim nacijama

(Patria) – Bosansko akademsko društvo u Austriji dobilo je status specijalnog posmatrača u Ekonomsko-socijalnom vijeću Ujedinjenih naroda (UN). Predsjednik Društva Sirađ Duhan rekao je za agenciju Patria da će poz...
by Redakcija
0

 
 

Crnogorski pisci na ”Danima Hasana Kaimije” u Zvorniku

CRNOGORSKI PISCI NA SUSRETIMA ,,HASANA KAIMIJE” Piše: Božidar Proročić Medžlis Islamske zajednice Zvornik, Muftijstvo Tuzlansko organizovalo je tradicionalno po 17 put u periodu od 7. do 16. juna tekuće godine tradicion...
by Redakcija
0

 
 

Hadži Zeinalabdin Taghiyev – azerbejdžanski dobrotvor

HADŽI ZEINALABDIN  TAGHIYEV Piše: Božidar Proročić Hadži Zeinalabdin Taghiyev je priča o prvom svjetskom meceni, filantropu dobrotvoru koji je svoje ogromno bogatsvo industrijskog magnata nesebično dijelio sa narodom A...
by Redakcija
0

 

 

Tamara Pantović: O izložbi Aleksandra Aca Rafajlovića „Dvanaesti“

„HVALA TI, DRAGI MOJ DIMITRIJE!“ (na izložbi Aleksandra Aca Rafajlovića „Dvanaesti“) Umorna od raznih oblika diletantizama, zgađena nad instagramskim selfijima, svoj život društvenog autiste provodim kao barka veza...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

PORTRET AUTORA: Alen Kristić gost u Zagrebu i Rijeci

Pozivamo vas na druženje sa ovim vrsnim stvaraocem, koji kroz različite diskurse propituje ulogu religije, naročito katolicizma, od “pada komunizma” do danas, i koji djeluje na tragu “teologije oslobođenja...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona