Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Proza

14. Aprila 2018.
 

Ahmet Ademagić: Priča o prezimenu Bošnjak u Rožajama

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: , ,

Ahmet Ademagić

 

PRIČA O PREZIMENU BOŠNJAK U ROŽAJAMA

 

Život piše romane. Ljudske su sudbine nepredvidljive. Ovo je priča  jednoj takvoj ljudskoj sudbini. Ovo je priča o majčinom djedu a mome pradjedu.

U Glamoču je živio Avdija Sobo sa svojim roditeljima i starijijim bratom Alijom koji je bio oženjen i imao četvoro djece.

Taj mirni ritam seoskog života u njihovoj porodici poremetio je poziv koji je došao starijem bratu da se odazove u asker da brani Osmansku carevinu.

Briga roditelja za sina i njegovu porodicu a naročitro za četvoro unučadi i snahu nije mogla ostati nezapažena kod mlađeg brata. Avdija je pronašao rješenje da pomogne roditeljma, svom bratu i njegovoj porodici. Prijavio se pozivom svog brata i pod njegovim imenom otišao u turski asker u kome je služio punih dvanaest godina. Nijesam siguran da danas ima mnogo takve braće.

Na Berlinskom kongresu 1878. godine Bosna je predata Austro-ugarskoj i ostavljena sama sebe da brani dok su se Osmanlije povukle prema Novopazarskom sandžaku. Hrabri bosanski branioci su pružili otpor Austro-ugarskoj okupaciji ali su savladani te se okupacija Bosne nastavila.

U to vrijeme Avdija Sobo se našao u Skoplju kao turski asker. On je sa Rožajcem Saidom efendijom Felećom i većim brojem vojnika krenuo prema Novopazarskom sandžaku. Poslije okupacije Bosne od strane Austro-ugarske uspio je Avdija da iz Rožaja ode do Glamoča gdje je vidio razrušenu kuću, roditelji su mu bili ubijeni, za brata i njegovu porodicu nije uspio da sazna gdje su i da li su živi. Odlučio je da se vrati u Rožaje da nastavi život. U Rožajama se oženio muhadžirkom iz Skoplja i prozvan je Bošnjak jer su se u to vrijeme pridošlice sa strane nazivale po mjestu iz kojeg su došle. Avdija Sobo se u Rožajama od tada zvao Avdija Bošnjak. Počeo je da radi kao pekar. Postao je otac dvije kćerke i sina Hama koji je nastavio očev pekarski zanat, kao što će pekarstvo nastaviti i Hamov sin Omer zvani Omo, kao što će se pekarstvom nastaviti baviti Omerovi – Omovi sinovi: Avdija, Hamdo i Mervan, dok je Osman inženjer šumarstva. Danas i peta generacija Bošnjaka koji vode porijeklo iz Glamoča nastavljaju pekarski zanat u Rožajama.

Sjede zdesna: Avdija, Hamo; stoje: Avdijine kćerke Nedžiba i Safija sa kćerkom Džemilom – Džekom koja će se kada odraste udati za Mustafagu Ademagića i roditi autora ove priče

 

 

 

Avdija Bošnjak je preselio na ahiret 1924. godine a njegov zanat i prezime nastavili su da žive u Rožajama, a miris somuna, simita i ćahija se i dalje širi rožajskom čaršijom.

Sjedi Hamo i do njega sin Omer – Omo; zdesna stoje: Hamova žena Fatma, Hamova sestra Safija sa kćerkom Džemilom – Džekom, majkom autora priče

Sin mog pradjeda Hamo Bošnjak 1955. godine pronalazi u Banja Luci sinove i kćerke svog amidže Alije Sobo koji je ostao u Glamoču. Bili su u zrelijim godinama života. Veza je uspostavljena i učvršćena međusobnim posjetama. Ja sam sa majkom obilazio te porodice 1960. goidine. Dolazili su oni kasnije u Rožaje da nas posjete…

Slijeva: Ahmet Ademagić kao dječak, sjedi Hamo Bošnjak a u krilu mu je unuk Avdija, Hamova žena Fatma sa unukum Osmanom, žena Alja Soba sa Isahom – Iskom Ademagićom, djevojčica ispred je Hamova unuka Nedžiba, Džeka sa sinom Ismetom, stoji Mehmed-Meško Ademagić kao dječak; stoje u drugom redu slijeva: Mustafaga Ademagić, Vaska Bošnjak (ona je rođena kao Čindrak, ali mijenja prezime u Bošnjak jer je usvojena od Hama Bošnjaka poslije ubistva njenih roditelja i bliže rodbine tokom velikog pokolja bošnjačkog stanovništva u Donjem Bihoru 1943. godine kada je preživjelo stanovništvo izbjeglo u Rožaje, (njenog brata Šućra je usvojio Salih Tarhaniš), Aljo Sobo, Omova žena Ćama i Omer – Omo Bošnjak

Slijeva: Omova kćerka Vehiba, Smail Sobo, Ahmet Ademagić, Džemila – Džeka Bošnjak-Ademagić, Aljo Sobo i Omo Bošnjak (sa beretkom)

Veze između Banja Luke i Rožaja porodica Bošnjak i Sobo opet su prekinute tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine. Članovi porodica Sobo su se rasturili negdje po bijelom dunjaluku…

Život piše romane. Ljudske su sudbine nepredvidljive. Ovo više nije samo priča o majčinom djedu a mome pradjedu Avdiji Bošnjaku. Ovo je priča o bošnjačkom narodu.

________________

Istaknuta slika: Hamo Bošnjak

 



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

JOŠ JEDAN USPJEH SANDŽAČKE POETESE ELME SELIMI

Elma Selimi, pjesnikinja i studentica medicine i psihologije iz Tutina, osvojila je književnu nagradu „Bronzana povelja“ pjesmom Ispovest spremačice na 29. Međunarodnom festivalu poezije i pjesnika, Subotica 2018. Žiri...
by Redakcija
 

 
 

Izbor iz savremene turske poezije „Pesma je ptica na vrhu vulkana“

Srpska književnica, novinarka i prevodilac dr Ana Stjelja u svojoj izdavačkoj ediciji „Porta Mundi“ objavila je izbor iz savremene turske poezije pod naslovom „Pesma je ptica na vrhu vulkana“ koji je prevela sa tursko...
by Redakcija
 

 
 

KR BALKAN: Konkurs za zbornik savremene poezije

Kreativna radionica Balkan raspisuje Međunarodni konkurs za afirmisane i neafirmisane pisce koji pišu na: srpskom, hrvatskom, bosanskom i crnogorskom jeziku, na ćirilici ili latinici iz Srbije, regiona i dijaspore a radi  v...
by Redakcija
 

 

 

5. konkurs ”Zlatnog pera” iz Knjaževca

Pridružite se našem novom, 5. međunarodnom književnom konkursu koji je otvoren do 15. jula 2018. godine. Tema je slobodna, ali je potrebno da radovi budu srećnije sadržine, pa izbegavajte negativnosti. Vulgarnosti, takođ...
by Redakcija
 

 
 

Proza i poezija Nade Matović

Nada Matović       Mladosti krala mi daj   Svako od nas ima neki nedosanjani san koji želi dostići, ali to nije ali nije to lako, ali u mladosti moramo raditi na njima i razvijati u što većoj mjeri, stvorat...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona