Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Proza

6. Oktobra 2017.
 

Indira Jašarević-Čandić: Miris halve

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Indira Jašarević-Čandić

 

MIRIS HALVE

 

Kako se zoveš— upita efendija djevojčicu pored vrata.

Hajde, uđi.

Zovem se Tamara i čekam drugaricu Senadu, ona je unutra.

Hm, Tamara — pomilova je stari hodža po glavi.

Hoćeš li da uđeš? Jesi li bila kad u džamiji?

Nisam bila nikada, a voljela bih!

Pa. hajde, uđi da vidiš.

Ne mogu, moram pitati tatu!

Dobro — reče efendija i uđe u džamiju u kojoj je trebao da se održi tevhid Senadinom umrlom djedu, šest mjeseci od preseljenja na drugi svijet.

Tamara je ostala pred vratima džamije i čekala.

Po završetku tevhida i njoj su žene dale lepinju sa halvom, bombona i sok. Bila je radosna.

Sutradan je došla sa Senadom pred džamiju, čekale su efendiju, imale su nešto da mu kažu.

Dolazeći , efendija ugleda djevojčice i nasmija se, očekivao je odgovor od Tamarinog tate.

Hodža, hodža —vikale su

Tamara može ići u džamiju sa mnom, ali samo na tevhide i poneku teraviju, tata joj dozvolio

Fino, fino, bujrum, Tamara, bujrum.

A, čija si ti, ko ti je tata? — upita hodža

Moj tata je pop.

Pop!? —začudi se hodža

Da, pop, pravoslavni pop —tiho ali veselo reče djevojčica.

Tobejarabi, tobejarabi! — čudio se efendija.

I baš rekao da možeš u džamiju!?

Baš, baš, baš, baš…—cvrkutale su djevojčice

A kako, zašto, čudno mi to dijete moje, neću belaja. Pop ti otac, a ti u džamiji? Kako bona!?

Lijepo, rekla sam mu da ništa ljepše nisam pojela od one lepinje i halve sa tevhida Senadinog djeda i on reče da mogu.

Pa, mogu l’?

Jašta, možeš, hajde — nasmija se hodža

Kako nije mogao vjerovati djeci, odluči potražiti Tamarinog oca i pitati ga da li je istina da dijete može u džamiju.

Istina je efendija, ne brini — reče mu pop Mladen

Ništa tu nema ružno niti zabrinjavajuće i ja sam odrastao po sokacima uz ramazan mirišući lepinje i jedući somune, čekajući kandilje, teravije i tevhide, a od svega najviše se radovao tevhidskim lepinjama sa halvom. Moj otac pokojni, pop Mihajlo nije mi branio . Ja sam spoznao vjeru u svim oblicima i božijim kućama .Tamara je grana koja raste sa istog stabla, nasljeđe, hehe, voli dijete halvu. Neka je!

Hodži bi drago da ima ovakvih ljudi. Tamara je dolazila često na tevhide i teravije sa Senadom.

Vrijeme je prolazilo, djevojčice porasle, otišle, završile škole, udale se, stari efendija postao još stariji. Jednog dana je u haremu džamije sjedio i čekao podnu namaz i tevhid nekom rahmetli Salihu dok su se djeca igrala ispred harema na ulici. Brišući maramicom naočale, pogled mu se zaustavi na dvije djevojčice pored vrata džamije. Jedna je stavljala maramu na glavu, a druga je sjela na stepenice i povukla haljinicu preko koljena gledajući okolo po haremu. Nasmija se stari efendija i stavi naočale, pođe prema djevojčicama

Curice, imal vrućine?

Ima —rekle su u glas

Hoćemo li unutra, evo ulaze žene, hajde gore brzo.

Ja ne mogu, moram pitat tatu da li smijem — reče mala sa stepenica

A kako se zoveš— upita hodža

Marija—reče djevojčica. Ja čekam moju drugaricu Asju, ona ode na tevhid i donijet će mi lepinje sa halvom, hihi —, smijala se djevojčica

Ja sam iz Kraljeva, došla baki i dedu u goste, a Asja je moja drugarica, živi ovdje i svaki raspust se družimo. Nestrpljivo čekam tevhide i lepinje, a volela bih i da uđem unutra. Pitat ću tatu.

Sutradan je Marija bila prvi put u džamiji i dobila kesu bombona.

Dobar dan—rekla je starom efendiji. Mogu u džamiju tata mi dozvolio, juhuuu.

Hodža je brisao naočare i nasmijao se.

Lepinje sa halvom su spajale dvije porodice godinama, a onda je došao rat. Gdje su završile sve ove djevojčice.

Danas sam u ikindiju sjedio i čekao namaz, neka djeca su se igrala u haremu džamije.

Hajde, sjedi ovdje, brzo ću ja —rekao je jedan dječak drugom dječaku i ušao u džamiju.

Kako se zoveš? — upitah ga

Srđan— reče dječak

Nasmijah se. Hoćeš unutra?

Moram pitati tatu!

 



About the Author

Redakcija
Redakcija




Ministarstvo kulture i medija
 
 

 

Svjetlo dana ugledala zbirka priča ”Halt! Halt” Mirze Herce

„Uz kahvu, lagano“   #SVJETLO­_DANA_UGLEDALA_ZBIRKA_PRIČA   #HALT_HALT   #MIRZA_HERCO   Zbirka priča „Halt! Halt!“, prvijenac Mirze Herce, u ovom ludom svijetu, i u ovom ljubavlju nesklonom vremenu, u...
by Redakcija
0

 
 

Radio Slobodna Crna Gora – 9

RADIO SLOBODNA CRNA GORA Ovaj projekat finansira Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD. RADIO SLOBO...
by Redakcija
0

 
 

KONKURS: Mladi Crne Gore za održivi razvoj

Pozivamo mlade u Crnoj Gori od 7 do 30 godina da učestvuju u nagradnom konkursu “Održivi razvoj – predlozi za Crnu Goru”. Budite kreativni i maštoviti te nam prikažite svoje viđenje jednog, nekoliko ili svih 17 c...
by Redakcija
0

 

 

Said Šteta: Osvrt na knjigu ZLOGLASNA KAMENIČKA BUKVA autora Suada Pašalića

“Navikavanje na smrt” , osvrt na knjigu “ZLOGLASNA KAMENIČKA BUKVA”  autora Suada Pašalića   Čovjek je mentalno ustrojeni insan, što znači zaboravno biće. Upravo zbog tog ustrojstva važno je zapisivati sve...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Akademik Sead Mahmutefendić: Traktat o poeziji Elvire Kujović

NEPROLAZNI SJAJ SVILE: MATERNIČKO OSJEĆANJE SVIJETA (Antropološki i fenomenološki traktat o poeziji Elvire Kujović)   Reci: “Kada bi more bilo tinta za riječi moga Gospodara, more bi se potrošilo prije nego bi...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona
 
Secured By miniOrange