Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Putopis

29. Maja 2013.

Đevad Koldžo: Putopis sa hadža (III): Hadž i priča o kabenskom pokrivaču

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake:

Hadži Đevad Koldžo

 

PUTOPIS SA HADŽA (III): HADŽ I PRIČA O KABENSKOM POKRIVAČU

 

”Hodočastiti Hram dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti; a onaj koji neće da vjeruje – pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome”. (Ali ‘Imran, 97)

”…i oglasi ljudima hadž! – dolaziće ti pješke i na kamilama iznurenim; dolaziće iz mjesta dalekih”. (El-Hadždž, 27)

 

Đevad Koldžo

Đevad Koldžo

Autor teksta je građevinski inžinjer, ekspert za upravljanje vodovodnim sistemima, vodeći istraživač / projektant u oblasti rada: metode mjerenja i određivanja gubitaka u vodovodnim sistemima; projektovanje, razrada projekata u oblasti vodosnabdijevanja i sanitarnog inžinjeringa, modeliranje i programiranje u MS Excel-u i Visual Basicu; trener iz oblasti ”Neobračunata voda”; izvođač obuke za korištenje MS Excel programa. Radi u Hydro-Engineering Institute Sarajevo, Bosna i Hercegovina. Jedan je od osnivača Asocijacije hadžija ”Zul Hulejfa – Novo Sarajevo” i sajta za informisanje i edukaciju hadžija Zulhulejfa.ba.

 

BORAVAK U MEKKI DO PONOVNOG OBLAČENJA IHRAMA

 

Kako smo zanijetili T’emettu hadždž, obavili smo umru i skinuli ihrame. Ova vrsta hadža se smatra najlakšom (temettu na arapskom znaci olakšanje), i nosi obavezu klanja hedja. Hedj je vrsta kurbana (žrtve: koza, ovca, goveđe ili kamila) koji se kolje isključivo zbog ove olakšice i nema nikakve veze sa kurbanom koji se inače kolje za Bajram čije se meso dijeli siromašnim, prijateljima i dio ostavi za porodicu.

Slijedećih dana smo se trudili da što više vremena provedemo u Haremu, pa smo nas nekoliko već sljedeći dan ustali u 3 sata i nakon ranog sabaha kojeg smo klanjali u haremu moja supruga Maida, ja i hadžija Seid smo krenuli da obavimo tavaf nafile (dobrovoljni obilazak oko Kabe). Radi lakšeg praćenja daljeg teksta Putopis sa hadža pogledajte crtež na kome su brojevima od 1-12 označeni: Hadžerul-esved, gdje je ugao Hadžerul-esveda i ostali uglovi Kabe, gdje se nalazi Hidžr Ismā’īl itd….

tavaf(Custom)

1. Hadžerul-esved (Crni kamen)
2. Ugao Hadžerul-esveda
3. Ugao Irački
4. Ugao Sirijski
5. Ugao Jemenski
6. Hatim (Hidžr Ismā’īl) – računa se kao dio Kabe
7. Vrata Kabe
8. Multezem – dio zida između vrata i Hažerul-esveda
9. Kisva – prekrivač Kabe
10. Mīzāb – kabenski oluk
11. Šāzervān, kabenski podest
12. Mekāmi-Ibrāhīm, hazreti Ibrahimov mekām

 

TAVAF

 

Tavaf je obilaženje – kruženje oko Ka’be sedam punih krugova. Za vrijeme obavljanja hadža obavlja se više tavafa, ali su najpoznatija tri tavafa koja su vezana za obrede hadža, a to su: 1) Tavaful-kudum. To je prvi susret sa Ka’bom – Bejtullahom. 2) Tavaful-ifada ili Tavaful zijareh – najvažniji tavaf, koji se obavlja nakon bacanja kamenčića na Mini i klanja kurbana. 3) Tavaful-veda’a – oprosni tavaf, koji se obavlja pri napuštanju Mekke. Svaki Tavaf se započinje od Hadžerul-esveda i tu se i završava poslije sedmog kruga – obilaženja oko Kabe. Nakon tavafa, kruženja oko Kabe, hadžije klanjaju dva rekata namaza iza mjesta gdje je stajao Ibrahim, a.s., Poslije namaza hadžije odlaze da piju Zem-zem vode.

4k (Custom)

Tavaf, kruženje oko Kabe. Foto: Hajro Latić

Već u drugome krugu nalazili smo se na par metara od Kabe-Bejtulaha, a onda odjednom, ispred nas se otvorio put do njega i za par sekundi smo dodirivali Bejtulah između Sirijskog i Jemenskog čošeta. U slijedećem momentu smo već dodirivali i Jemensko čoše na kojem se vide tragovi bezbroj dodira. Od tog mjesta veliki broj hadžija na sve moguće načine pokušava da dohvati Hadžerul Esved. Nisam siguran da su se te hadžije baš napunile saburom (strpljenjem) jer sam stekao dojam da je situacija stalno na rubu incidenta.

21k (Custom)

Prostor oko Kabe je i danju i noću ispunjen hadžijama. Foto: Hajro Latić

.

CRNI KAMEN, VRATA KABE I HIDŽRU-ISMAIL

 

Hadžerul-esvedCrni kamen, ili arapski Hadžerul-esved je smješten u jugoistočnom ćošku Kabe odakle počinje tavaf na visini od oko 110 cm od zemlje. Ovaj kamen crne boje s crvenkastim nijansama i žutim česticama, dug je 25 cm i širok 17 cm. Imam Tirmizi u svojoj zbirci hadisa kaže: ”Crni kamen je bio spušten iz Dženneta (Raja)  i bio je bjelji od mlijeka, ali su ga grijesi sinova Ademovih pocrnjeli”.

Godine 1977. kralj Halid ibn Abdulaziz je naredio da se vrata Kabe postavljena 1943. godine obnove, pa su umjetnički urađena. Vrata Kabe nalaze se na visini od 2,25 m iznad zemlje. Njihova visina je 3,06 m a širina 1.68 m. Urađena su od 280 kg čistog zlata.

11K (Custom)

Vrata od zlata. Za izradu vrata utrošeno je 280 kg čistog zlata

10K (Custom)

Vrata Kabe nalaze se na visini od 2,25 m iznad zemlje. Njihova visina je 3,06 m a širina 1.68 m

Hidžru Ismail je mjesto uz Kabu gdje je bila kuća Ismaila, a.s., i njegove majke Hadžere. To je danas prostor na sjeverozapadnom dijelu Kabe koji je oivičen polukružnim zidom. Zapravo dio ovog prostora u širini 3 m nekada je bio dio Kabe. Kurejšije su prije početka posljednje Objave (Kur’ana) odlučili renovirati Kabu, ali su se zarekli da će je renovirati samo halal imetkom (na dozvoljen i pošten način zarađeno bogatstvo). Kada im je takvog imetka ponestalo, odlučili su smanjiti dimenzije Kabe, tako da je tri metra Kabe ostalo van nove građevine. Ostatak prostora oivičen ovim zidom je prostor u kome je Ibrahim, a.s, sagradio kuću za suprugu Hadžeru i sina Ismaila, a.s. Visina Hidžrul – Ismaila iznosi oko 1.30 m.

17k (Custom)

Na slici desno od Kabe se vidi polukružno oivičen zid – Hidžru Ismail

 

MEKAMU IBRAHIM

 

22kKao što smo spomenuli poslije obavljenog tavafa, sedam obilazaka oko Kabe, hadžije klanjaju dva rekata namaza iza Mekamu Ibrahima, kamena na kome je stajao Ibrahim, a.s., prilikom izgradnje Kabe sa sinom Ismailom, a.s. Allahovom, dž.š., odredbom su na tom kamenu ostali otisci Ibrahimovih stopala. Dubina ovih otisaka je oko 10 cm, a dužina 22 cm. Ovaj kamen čija je visina 75 cm je zaštićen od klimatskih uticaja, ali hadžije koje se približe mogu vidjeti kamen kroz staklo.

12k (Custom)

Mekamu Ibrahim (kamen na kome je stajao Ibrahim prilikom izgradnje Kabe). Ovaj kamen čija je visina 75 cm je zaštićen od klimatskih uticaja, ali hadžije koje se približe mogu vidjeti kamen kroz staklo

A kako se u Kur’anu kaže: ”Neka vam mjesto na kojem je Ibrahim stajao bude prostor gdje ćete namaz obavljati!” sve hadžije poslije sedam obilazaka oko Kabe klanjaju dva rekata namaza iza Mekamu Ibrahima, odnosno zbog velikog broja hadžija klanja se malo dalje unutar Harema. Poslije hadžije nedaleko odatle idu da popiju Zem-zem vode.

8k (Custom)

I prostor ispred Harema je uvijek ispunjen hadžijama. Foto: Hajro Latić

Nakon što smo klanjali dva rekata izašli smo iz Harema (prostora oko Kabe) kako bi smo nešto doručkovali. Preko puta Harema se nalazi ogromni Zam Zam Tower Center u koji smo ušli i ostali šokirani. Sam centar izaziva šok i kada ga gledate sa vana jer je visok oko 150 m i nadvisio se iznad harema. Unutra se nalaze prodavnice svih poznatih svjetskih brendova, tako da možete popiti kahvu ili pojesti kolač u Starbuck-u, jesti piletinu u KFC-u ili kupiti bilo kakvu markiranu odjeću.

 

MEKKA SAHAT

 

Ove godine je novina za hadžije izgradnja Meka-sata koji se gradi po nalogu Čuvara dva harema, Kralja Abdullah ibn Abdul-Aziza. Sahat je postavljen na petoj kuli najviše zgrade u Mekki. (Mekka sahat je počeo svoj eksperimentalni rad dvije godine kasnije, odnosno na prvi dan mjeseca Ramazana 1431 godine po Hidžri, odnosno 2010. godine). Sahat se sastoji od 4 diska (za 4 strane svijeta) napravljena od specijalnih svjetlucavih kompozitnih materijala. Kazaljke su pozlaćene. Na licu sata je ogromnim harfovima ispisano ”U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog” a na vrhu sata je instalirano oko 21.000 svjetiljki bijele i zelene boje koje će treptati u vrijeme namaza i biti vidljive sa daljine od 30 km. Ukupna težina sata iznosi 36.000 tona.

7k (Custom)

Mekka sahat šest puta nadmašuje legendarni časovnik Big Ben u Londonu. Foto: Hajro Latić

6k (Custom)

Prečnik Mekka sahata iznosi nevjerovatnih 60 metara, manja kazaljka je duga 17, a velika čak 26 metara, dok je njihova širina tri metra. Foto: Hajro Latić

5k (Custom)

Megatoranj sa sahatom je postao jedan od simbola Mekke. Foto: Hajro Latić

Dok sam stajao uz Kabu-Bejtulah svojom kapom i futrolom od mobitela sam ga obrisao. Kada sam došao u hotel primijetio sam da mirisu na miris “Dženet” koji sam ranije kupio u Medini. Palo mi je na pamet da uzmem jednu klanjačicu (prostirku za obavljanje molitve) sa kojom sam slijedeći dan ponovo prišao do Kabe-Bejtulaha, i sa njome ga obrisao. Danas mi ta klanjačica predstavlja lijepu uspomenu na ovo mubarek (srećno) putovanje.

3k (Custom)

Tavaf, kruženje oko Kabe. Foto: Hajro Latić

U petak 5. decembra 2008. godine klanjali smo džumu (centralna sedmična molitva koja se obavlja petkom u podne) u Haremu. Došli smo 3 sata ranije i već je gotovo cijeli prostor Harema bio popunjen. Teško je reći koliko je ljudi prisustvovalo ovoj džumi, ali sam siguran da nas je bilo više od milion i pol. Po završetku džume stajali smo oko pola sata i nismo znali na koju stranu da krenemo. Na svim stranama u svim ulicama sve je bilo puno hadžija. Više od dva sata je trebalo da se probijemo do ulice u kojoj smo uzeli taksi i vratili se u hotel. Isti dan smo se hadžija Seid i ja vratili u Harem da klanjamo jaciju namaz. Stigli smo nekih 15 minuta prije ezana i bilo je nemoguće naći mjesto za klanjanje.

2k (Custom)

Tavaf, kruženje oko Kabe. Foto Hajro Latić

U tom momentu mi se rodila ideja, i rekoh hadžiji Seidu da zanijetimo tavaf nafilu. U drugom krugu već smo bili uz sami Bejtulah (Kabu) i nismo se odmicali od njega. Na kraju trećeg kruga začusmo ezan. U tome momentu tavaf se zaustavlja i prave se safovi (redovi). Ispred mene je bila grupa turskih hadžija i učinilo mi se da ih je ezan donekle zbunio. Rekoh im ”safaj” i prvog do sebe uhvatih za ruku te mu pokazah da se okrenemo ka Kabi. Hadžije koje su po inerciji još uvijek činili tavaf, su nas gurali i išaretom pokazah turcima da sjednemo, što za mnom i hadžijom Seidom učini i cijela njihova grupa. Nisam mogao da vjerujem. Često sam kod kuće na saudijskoj tv, koja prenosi svaki namaz iz Mekke, gledao i razmišljao kako se osjećaju sretnici koji klanjaju tamo, a pogotovu oni koji su uz samu Kabu. A sada tog petka, 5. decembra 2008. godine dan prije polaska na Arefat ja stojim odmah uz Jemensko čoše i klanjam jaciju namaz. Vratili smo se u hotel kasno i legli da se odmorimo sretni zbog onoga što smo doživjeli, ali i svjesni da nas u slijedećih par dana očekuju veliki napori.

 

PRIČA O KABENSKOM POKRIVAČU – KISVI

 

Kisva u pred-islamsko doba

 

Prvo prekrivanje Kabe je izvršeno u pred-islamsko doba. Prema nekim podacima prvu Kisvu na Kabu je postavio Ismail, a.s., a u 6. vijeku Kisvu je napravio i njome pokrio Kabu pra-pradjed Muhamed savs Adnan bin Ad.

 

Kisva u doba Muhammeda, a.s.

 

Muhammed, a.s., i muslimani u Meki nisu sudjelovali u pokrivanju Kabe sve do osvajanja grada 630. godine po miladu (7. godine po Hidžri), jer im vladajuće pleme, Quraish, nije dozvoljavalo da to učine. Kada su muslimani zauzeli Mekku odlučili su da ostave Kisvu i ta Kisva je prekrivala Kabu sve do momenta kada je jedna žena svjetiljkom slučajno zapalila. Nakon ovog događaja Muhammed, a.s., je dao da se Kaba prekrije bijelim jemenskim brokatom.

 

Kisva u doba halifa (kalifa)

 

Mnoge istaknuti halife su dale svoj doprinos u prekrivanju Kabe. Halife Omer i Osman su Kabu prekrivali egipatskim bijelim platnom. Zabilježeno je i da je Halifa Harun Al-Rašid za pokrivanje Kabe koristio bijelo platno. Prvi emevijski halifa, Muavija I (661-680) je pokrivao Kabu dva puta godišnje, uz pomoć Abd-Allah ibn al-Zubayra, i Abd al-Malika. Oni su tradicionalno darivali svilu za izradu Kisve. Abesidski Kalifa Al-Mahdi, (775-785.), je prvi započeo tradiciju pokrivanja Kabe samo sa jednom Kisvom umjesto do tadašnjeg načina postavljanja nove Kisve preko starih. Kada je 160 Hidžretske godine obavljao hadž, on je vidio da bi naslagane Kisve mogle nanijeti štetu samoj Kabi i stoga je odlučio da se Kaba (Bejtullah) prekriva samo sa jednom Kisvom, kako se radi i danas. Halifa Al-Mamoon (813 – 833), prekrivao je Kabu tri puta godišnje, svaki put s Kisvom različite boje, crvenom, na osmi dan Zul-Hidža, bijelom na prvi dan Redžepa, i svjetlo crvenim brokatom na dvadeseti deveti dan mjeseca Ramazana. Kasnije, Abasidski Halifa Al-Nasir (1180 -1225) prekrio je Kabu sa zelenom Kisvom nakon čega je zaključio da česte promjene boje platna nisu dobre jer kod muslimana izazivaju različite komentare te je odlučio da u buduće Kisva može biti samo crne boje i to postaje pravilo koje se održalo sve do današnjih dana.

old makkah_jpg4 (Custom)

Stara slika Kabe

Sve do 1340. godine Kisve su bile izrađene samo od platna. Od te godine započinje tradicija veza kur’anskih ajeta. Ova tradicija je uvedena od strane egipatskog vladara Hasana.

 

Kisva proizvedena u Egiptu

 

Iz vremena Amasida, upravo u vrijeme vladavine As-Salih Ayyub (1240 – 1249), Kisva je prvi puta proizvedena u Egiptu. Neposredno prije početka Hadža Kisva bi iz Egipta bila transportovana sa velikom karavanom u Mekku. Platno za Kisvu je donošeno iz Sudana, Bagdada, Egipta i Jemena. U toku Prvog svjetskog rata Turska je ratovala na strani Njemačke i činilo se da se Kisva neće moći donijeti iz Egipta. Zbog toga je Turska u Istanbulu izradila pokrivač za Kabu i iz Istanbula ga sa Hidžazskom željeznicom šalje u Medinu. Nekim čudesnim načinom Kisva iz Egipta ipak stiže u Mekku na vrijeme, tako da je Stambolska Kiswa ostala u Medini.

Stara slika Kabe, 1910. godina

Stara slika Kabe, 1910. godina

Kada je 1923. godine došlo do pogoršanja odnosa između vladara Saudijske Arabije i Egipta, Egipćani su pozvali natrag svoju Kisvu koji je sa karavanom već bila stigla u Džiddu. Te je godine  Stambolska Kisva koja je ležala u Medini iskorištena za prekrivanje Bejtullaha. Sljedećih dvije godine Saudijski kralj Ibn Saud koristi Kisve koje se prave u Iraku. Od 1926. do 1937. Kisve su se proizvodile u tvornici Kisve koju je otvorio kralj Ibn Saud nakon čega se  ponovo izrađuju u Egiptu i zajedno sa Egipatskim hadžijama šalju u Mekku.

19 (Custom)

Stara slika Kabe

Ova tradicija se održala sve do 1960-ih, kada je Abdul Aziz Bin Saud osnovao tvornicu Kisve. Ova odluka je donesena pod utjecajem pogoršanja odnosa između Naserove vlade u Egiptu i vlade Saudijske Arabije.

 

Kisva u vladavini Saudijske Arabije

 

Kralj Abdul Aziz bin Saud je naredio 1926. godine da se izgradi tvornica za proizvodnju Kisve i prvi pokrivać Kabe je proizvedena te iste godine. Trebalo je više od 100 tkalja da tokom cijele godine tkaju tkaninu na drevnim stanovima kako bi izvezli veličanstvenu kaligrafiju. Svi tkači su u to vrijeme bili dovedeni iz Indije. Godine 1937. tvornica je zatvorena zbog korištenja zastarjele tehnologije.

20 (Custom)

Kaaba Covering cloth- KISWA, by Naushad Ebrahim

Tvornica u Ummal-Joud-u, predgrađu Mekke je ponovno otvorena, nakon duge pauze 1962. godine. U tvornici radi 240 zaposlenika. Vješti tkači koriste kombinaciju najnovije tehnologije, drevnih tkalačkih stanova i umjetničke kaligrafije kako bi proizveli djelo egzotične ljepote. Izrada Kisve je zanimljiv proces i sastoji se iz više faza. Za izradu se uvoze najbolje svile iz Italije i Njemačke. Uz pomoć specijalnih deterdženata i sapuna od posebnog maslinovog ulja svila se pere i uklanja zaštitni vosak. Svila se nakon toga izlaže na visoku temperaturu od 90C i pere nekoliko puta da bi dobila svoju prirodnu boju. Najbolji rezultati se postižu kada se svila boji preko svoje prirodne boje. Do prije deset godina bojenje se vršilo ručno, a sada se obavlja putem specijaliziranih strojeva. Dizajniranje i vezenje kur’anskih ajeta je kompjuterizirano. Uvođenje kompjutera polahko je zamijenilo ručni rad i povećalo brzinu rada. Gotovi komadi moraju proći stroge testove kontrole kvalitete u laboratoriju prije nego što se zajedno prošiju. Jedinstvena veza postiže se u nekoliko faza. Prvo se pamučni konac za šivanje, sa kur’anskim natpisima i ukrasima utiskuje na platno. Tada se po njemu nanosi vez od žutog pamuka. A potom se veze sa srebrnim i zlatnim nitima. Ovaj vez ima debljinu oko 2 cm. Kisva se u tvornici na posebnoj ceremoniji predaje najstarijem članu porodice Al-Šaibi, (danas je to Sheikh Abdul Aziz ibn Abdullah Al-Šaibi). Uz Kisvu mu se predaje i mala vrećica od zelenog baršuna protkana sa zlatom i srebrom a koja sadrži 40 cm veliki, ključ Kabe. Članovi porodice Al-Šaibi su čuvari presvlačenja i čišćenja Kabe kojima je Poslanik Muhammed, s.a.w.s., predao ključ Kabe sa riječima. “O, sinovi Talha, uzmite ključ od Kabe i zadržite ga zauvijek”. Bilo koji član ove obitelji je ovlaštena osoba za otvaranje vrata Kabe. Kisva se obično predaje na prvi dan mjeseca Zul Hidža, kako bi Kaba biti spremna za deveti dan Zul Hidža, u danu kada milioni hadžija budu stajali na Arafatu tako da se osigura da Kaba izgleda elegantno sljedećeg dana, na prvi dan Kurban-Bajrama. Dan ranije (8 Zul Hidža), kada hodočasnici krenu na Minu, stara tkanina se tradicionalno skida sa Kabe.

13k (Custom)

Kaaba Covering cloth- KISWA, by Naushad Ebrahim

14k (Custom)

Kaaba Covering cloth- KISWA, by Naushad Ebrahim

 

Današnja Kisva je napravljena od 670 kg čiste svile, 150 kg zlata i srebra koji se koristi za graviranje kur’anskih ajeta na platno. Površina platna je 658 kvadratnih metara, a sastoji se od 47 komada, svaki dužine 14 metara i širine 95 cm. Cijena izrade iznosi oko SR16.8 milijuna rijala (4,5 milijuna dolara). Svake godine stara Kisva se uklanja, i reže u male komadiće.

15k (Custom)

Kaaba Covering cloth- KISWA, by Naushad Ebrahim

U davna vremena Halifa Omer bin al-Hattab bi dao da se isječe na komade i ti komadi podijele među hodočasnicima koji su ih koristili kao zaklon od vrućine u Mekki. Danas se komadići Kisve poklanjaju određenim pojedincima, uglavnom prilikom posjeta stranih muslimanskih dostojanstvenika i organizacija. Jedan takav komadić je poklonjen i Organizaciji Ujedinjenih Naroda.

.

Nastavit će se…

18 (Custom)

Pogledajte proces izrade Kisve: http://www.slideshare.net/naushadme/kaaba-covering-cloth-kiswa-presentation

avlija.facebook (Custom)



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

Dajana Lazarević: Izložba i sajam knjiga u Minsku

Izložba i sajam knjiga u Minsku, Belorusija Napolju sneg do kolena, temperatura -18 stepeni Celzijusa. Reka Svislač se sasvim zaledila, pocrnela kora na dugačkim telima jela i borova u parku, dok se nekoliko zgrčenih breza ...
by Redakcija
 

 
 

Denis Kožljan: Lukavac i Tuzla, moje omiljene destinacije

LUKAVAC I TUZLA – MOJE OMILJENE DESTINACIJE, Denis Kožljan Htjela sam ponoviti doživljaj od prije četiri godine pa sam zajedno sa suprugom odlučila gotovo u isto vrijeme, krajem srpnja, posjetiti Bosnu,zapravo Lukavac...
by Redakcija
 

 
 

Mehmed Meša Delić: Srebrena narukvica

Hvala Bogu imadoh priliku više puta putovati u Egipat, a najčešće u Hurghade grad  na Crvenom  moru za kojeg kažu, da je to “more sa sedam boja”. Nekoliko kilometara od Hurghade je hotel „Beach Albatros Resort“ u...
by Redakcija
 

 

 

Miraš Martinović: MOST – PRED KOJIM SU NEMOĆNI VARVARI

Miraš Martinović   Zapisi iz Mostara: snovi, sjećanja i razmišljanja   MOST – PRED KOJIM SU NEMOĆNI VARVARI     Bogdanu i Hajrudinu, dvojici besmrtnih neimara… Da umijem spjevao bih vam najlje...
by Redakcija
 

 
Konkursi regiona
 

Medina Džanbegović Mohamed: Welcome to Cairo!

Sve do početka 2011. godine Egipat je bio poznat kao raskršće svjetova, zemlja mistične ljepote, enigma slaganih simbola prošlosti, slika višeslojne arhitekture socijalnoga i duhovnoga života muslimanske, kršćanske i h...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona