Izvještaji koje objavljuje UNHCR pokazuju da je raseljavanje stanovništva zbog ratova, sukoba i progona u svijetu dostiglo najviši zabilježeni nivo, te da broj raseljenih ubrzano raste. Međutim, u čelništvu Evropske unije ne postoji saglasnost oko načina rješavanja problema.
Piše: Gordana Sandić-Hadžihasanović / RSE
Anis Bajrektarević
Anis Bajrektarević, profesor međunarodnog pravo i globalnih političkih studija na Univerzitetu u Beču ocjenjuje:
„Ovo je najveći migratorni val od Drugog svjetskog rata. Nažalost, mehanizmi Unije otprilike se mogu svesti na staru narodnu poslovicu ‘Sit gladnom ne vjeruje’ i onda to izaziva vrlo negativne konotacije o egoizmu jedne bogate zajednice, jedne vrste egoistične skupine, egotizma u 28 primjeraka, uz krizu u Grčkoj, prije toga našu krizu na Balkanu, ovu izbjegličku krizu i sve pogrešne poteze Evropske unije kada se radilo o konfliktima ili problemima Bliskog istoka – to sve, nažalost, pokazuje Uniju kao jedan mastodont, kao jednu skupinu, tvorevinu ili entitet koji zapravo gubi polahko osjećaj sa realnošću, reaktivan je i ne može proaktivno da ocijeni situaciju i da smanji štete. Znači, da konflikt u Libiji ne započinje na način kako je započet, ne razvija ga i ne okončava ga na taj isti način, a zapravo nam nudi kao jedino spoljnopolitičko rješenje, razrješenje i upliv u konflikt u Siriji na libijski način. To se sve onda reflektira na grozne slike koje mi gledamo – davljenika, na kriminalne skupine koje to iskorištavaju, na dizanje zidova. Kalkulacija je naših balkanskih zemalja bila da će oni ići dalje, pa je izvršen pritisak na Mađare da ih ne puštaju, itd. To sve ostavlja jednu ružnu sliku egotizma.“
Na pitanje kako bi se sukob u Siriji mogao završiti, profesor Bajrektarević odgovara:
„Ishodište konflikta u Siriji je apsolutno nepredvidivo. Ono non-stop varira. Tu se radi o pola ukupnog stanovništva cijele te zemlje, zlosretne Sirije, koji su u nekom pokretu i ne obitavaju u svojim kućama. Mi na Balkanu ćemo se toga sjetiti, kako je to izgledalo, međutim, ovo je u puno većoj magnitudi. Siriju možemo uporediti sa prijeratnom Jugoslavijom po broju stanovnika, ne baš po teritoriji, mada bi se i tu mogla neka paralela naći. Pa zamislite da je pola tadašnje Jugoslavije, ili cijela Slovenija, Hrvatska i Bosna da je kompletna u pokretu, ne spava u svom domu, neki su van zemlje, a neki nisu.“
Anis H. Bajrektarević
Editor – Geopolitics, History, International Relations (GHIR)
Addleton Academic Publishers – New YorKSenior Advisory board member, geopolitics of energy
Canadian energy research institute – ceri, Ottawa/CalgaryAdvisory Board Chairman Modern Diplomacy
& the md Tomorrow’s people platform originatorhead of mission and department head – strategic studies on asia
Professor and Chairperson Intl. law & global pol. Studies
Istaknuta slika: Migranti na granici između Grčke i Makedonije, ilustrativna fotografija
