Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Sjećanja

10. Jula 2020.

Božidar Proročić: Sjećanje na genocid u Srebrenici

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake:

SJEĆANJE NA GENOCID U SREBRENICI

 

Piše: Božidar Proročić književnik i publicista

 

Ove godine 11. jula navršava se tačno 25 godina od masakra i genocida u Srebrenici, koji su počinili pripadnici velikosrpskih paravojnih snaga pod komandom osuđenih ratnih zločinaca Karadžića i Mladića. U ovom strašnom zločinu ubijeno je više od 8.000 muškaraca, mnogi još uvjek nisu pronađeni ni pokopani na dostojanstven način. Onima najodgovornjim za ovaj zločin Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću ali drugim velikosrpskim generalima odgovornim za ovaj zločin presuđeno je u Hagu, no to je slaba utjehe za neutješne majke Srebrenice koje su izgubile svoje najdraže.

 

Danas posle 25 godina od tog strašnog zločina i genocida koliko su odgovrni spremni da se suoče sa posljedicama istih i da priznaju da je to masakr bez presedana. Ako bi smo pogledali političku scenu na EX-YU prostorima vrlo brzo bi smo viđeli bolnu činjenicu da aktuelni političari posebno u BiH ništa ne čine da ukažu na pogubnost, nacionalizma, šovinizma, a što je još tužnije zločini se ,,patriotizuju” njeguje se kult lažnih heroja okrvavljenih ruku ne do lakata već do ramena. Uvjek se govori činilu su to ,,oni” i nama i tako u začarani krug laži obmana ,,opravdanja” zločin za zločin smrt za smrt. Umjesto da kleknu i da se poklone sjenama mrtvih i da se isplaču na mezarima, gaji se kult povampirenja i uzdizanja dželata na nivo nacionalnih heroja. Kult dželata i heroja odgovornih za ovako strašne zločine se izobličuje i oni se stavljaju umjesto na stub srama, laži i obmana izjednačavaju sa svojim žrtvama i oni se predstavljaju žrtvama svjetske politike i različitih zavjera. Čini mi se da na uvjek ,,uzavrelom Balkanu” ideološke floskule i teorija ,,krvi i tla” su i dan danas jako ukorijenjene da se živi na ideološko-nacionalističko-šovinističkim obmanama. Da se kojim čudom Hitler teleportuje i oživi bio bi više nego srećan da njegova politika o jednom ,,superornom narodu” ima tako jake korijene na Balkanu. Završetkom drugog svjetskog rata bili smo na strani pobjednika ali fašizam nije nestao on se podlo krio u galavama, srcu, i dušama različitih političkih ,,očeva nacije.”

 

Dok se Srbi (ali i svi drugi koji su činili zločine nad pripadnicima drugih naroda) ne suoče sa istinom genocida, rasizma, fašizma, šovinizma dok se iskreno ne pokaju i dok u svijesti prije svega mladih ljudi ne razviju stav da bilo koja politika istrebljenja naroda nosi vječito proklestvo i žig koji nikada ne može biti izbrisan. Prošlost će uvjek naći način da nam se osveti, dok nacionalističke (političke elite i njihovi eksponenti na krvavom Balkanu) vladaju mitomanijom davno prošlih vjekova.

 

Šta je bilo u glavama Srba koji su počinili ovaj strašan zločin u Srebrenici? Koja ideja ih je vodila kada su 11 jula 1995 godine započeli svoj krvavi pir, ispisavši najružniju stranicu novije srpske istorije? Za njih su Bošnjaci predstavljali samo jedan ,,destruktivni elemenat” koji treba ukloniti sa vjekovnih ognjišta i osveti se za sve poraze Srba od Kosovskog boja pa do završetka drugog svjetskog rata. Rasizam, šovinizam, fašizam, nacionalizamuzima maha ne samo na EX-YU prostorima već i mnogo dalje na postulatima moderne Evrope.Jedan od naujumnih književnika na Planeti nobelovac i peruanski pisacMario Vargas Ljosa svojevremeno je izjavio zabrinut za rast destruktivnosti i širenje mržnje prema drugima ističući sljedeće:,,Nacionalizam je rak, kao što su nam pokazali nacizam i fašizam, i treba se suočiti sa njim kao sa prirodnim neprijateljem slobode.” Primjer nam je savremena Njemačka đe je duboko i jako izražena svijest o Holokaustu i stradanju, drugih naroda od strane njemačkih okupacionih režima. Njemcima je nezamisliovo da odgovornost za sopstvene zločine iz drugog svjetskog rata ,,podmetnu” drugima ili da ne prihvate sudske presude iz Nirnberškog procesa kada su mnogi nacistički zločinci pogubljeni. Srpski nacionalisti ali i mnogi drugi ne prihvataju presude Haškog tribunala za njih su Mladić i Karadžić nacionalni heroji ikone XXI vijeka i ,,zalog” za ,,svijetlu budućnost nadolazećih generacija.”

 

Srebrenica če ostati bolna opomena i vječita rana na srcu ne samo Bošnjaka, već i svih drugih naroda koji imaju izgrađenu svijest da se makar u ovim tužnim danima sjetimo sjena koje i danas vape nad Srebrenicom i žele čuti iskrene riječi kajanja ali i vidjeti makar jednu iskrenu suzu svojih dželata za svojom nevino prolivenom krvlju koja je pala samo zato što su bili drugog imena i druge vjere. Hoće li XXI vijek biti vijek patnje i bola ili ćemo svi zajedno ako ne ničim drugim a ono makar svojim riječima i pacifizmom pokazati da čuvamo poštovanje i bolnu uspomenu na sve žrtve Sarebrenice ali i svih drugih stratišta širom nekadašnjih EX-YU prostora.

 

Pjesma posvećena najmlađim žrtvama Srebrenice:

 

SUZE SREBRENICE 1995.

 

Imao sam tek pet godina

rođen u vremenu početka ratova

bezdušnih konjanika smrti

otrgnuše mi život kamom

borci što se slatko smijahu

moj jedini grijeh je bio

ime moje i mog oca

majka je prepukla

nad mezarima naših pokajanja

gazili su po našem prahu

naše vapaje nisu čuli

a ja sam utonuo u Allahov san

i danas kada suze pošaljem sa neba

proplakaće moja nevinost

pamtiće me ne po osmjehu

ne po mojoj radosti

ne po mom djetinjstu

pamtiće me po mojoj

nevino prolivenoj krvi.

 



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

Grad Sarajevo-Exodus Safeta Zeca predstavljen u Potočarima

Kao dio zvaničnog programa obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici   SLIKARSKI OPUS „EXODUS“ SAFETA ZECA PREDSTAVLJEN U POTOČARIMA   (Potočari-Srebrenica, 07.07.2020) U okviru obilježavanja 25. godišnjic...
by Redakcija
0

 
 

Na ahiret preselio prof. dr. Smajil Durmišević

U 66. godini života u Zenici je 4. juna 2020. godine preminuo dr. sc. Smajil Durmišević, doktor, univerzitetski profesor i književnik. Dr. sc. Smajil Durmišević rođen je 06. 02. 1956. godine u Vrataru, Žepa, općina Rog...
by Redakcija
0

 
 

IN MEMORIAM: Bekim Serjanović, roman Nigdje, niotkuda (osvrt), Denis Kožljan

IN MEMORIAM: Bekim Sejranović roman: Nigdje, niotkuda piše: Denis Kožljan Bekim Sejranović (1972. – 2020) je bosanskohercegovački i hrvatski pisac. Rođen je u Brčkom, a 1985. se seli u Rijeku gde pohađa pomorsku ...
by Redakcija
0

 

 

IN MEMORIAM: RIZO POPARA (Godijevo, 10. 04. 1958. – 04 . 04. 2020. Priština)

RIZO POPARA (Godijevo, 10. 04. 1958. – 04 . 04. 2020. Priština) „Sutra je već kasno…“ Tako je često  govorio Rizo. Ovo na neki način odslikava njegov život kao da je žurio da sve uredi kako bi se na vrij...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

IN MEMORIAM: Otišla je Nataša kod Gorana

Nataša Zimonjić-Čengić, majka poznatog rukometaša Gorana Čengića, koji je u ratu likvidiran na sarajevskoj Grbavici zato što je pokušao odbraniti svoga starog komšiju, zatvorila je zauvijek 24. aprila 2020. godine svo...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona