Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Sjećanja

26. Januara 2019.

Dr Zlatan Čolaković: Murataga Kurtagić

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Kao malo dijete doživio je tragediju i ostao siroče. U doba kaosa nakon I. Svjetskog rata, srpski razbojnici strijeljali su mu oca i šestoro očeve braće. O tom okrutnom zločinu, o kom je u narodu ostalo sjećanje na “Noć kad pobiše Kajabegoviće i Kurtagiće” pričao je Avdo Međedović slavnom harvardskom sabiraču Milmanu Parryju i Nikoli Vujnoviću 1935. godine, a Murat-aga nama 1989. Majka mu se preudala, pa je već kao mališan od četiri-pet godina, zajedno s dva brata koji su bili još mlađi, ostao siroče, više gladno nego sito. Siročad je primio k sebi Muratov djed Abdul Kurtagić, izvanredni guslar. Od njega Murat uči epske pjesme već kao malo dijete. Kurtagićeva tragedija kao da je Božjom providnošću spasila za potomstvo potpuno izvorne epske pjesme iz XIX vijeka, jer njegov djed nije učio pjesme iz knjiga, nego prirodnim tradicionalnim putem (učenjem od starijih pjevača).

Prema svjedočenju pjevača Hašira Ćorovića, Parry i Vujnović upoznali su Kurtagića već u ljeto 1935. godine, u Bijelom Polju. Albert Bates Lord prvi put je sreo Kurtagića u ranim pedesetim godinama. Premda je tada uspio snimiti samo jednu njegovu pjesmu, odmah je shvatio da se radi o fenomenalnom pjevaču, koji može tvoriti pjesmu punih osam sati bez odmora. Lord je bio oduševljen Kurtagićem i tvrdi da je on najbolji pjevač kog je sreo. U šezdesetim godinama, Lord je i opet imao nesreću da snimi samo jednu Kurtagićevu pjesmu. Ovu snimku transkribirao je Zlatan Čolaković na Harvardu.

Marina i Zlatan Čolaković sakupili su 22 Kurtagićeve pjesme (ukupno oko 35.000 stihova), te mnoge pripovijetke i legende, služeći se profesionalnim kazetofonom i video-kamerom. I oni smatraju da je, uz Avda Međedovića i Mehmeda Kolaka-Kolakovića, Kurtagić najznačajniji bošnjački epski pjesnik. O Kurtagićevim pjesmama pisali su Albert Lord, Zlatan i Marina Čolaković, Ljubiša Rajković, Zaim Azemović, Vuk Minić. Pjesmu «Kostreš Harambaša» Zlatan Čolakoviæ je preveo na engleski, a Marina Rojc-Čolaković je o njoj napisala i obranila magistarsku radnju. Video snimke Kurtagićevog pjevanja zbirke Zlatana i Marine Čolaković predstavljaju jedini filmski zapis cjelovitih bošnjačkih epskih pjesama. Uz Lorda i Čolakoviće, Kurtagićeve pjesme sabirali su Ljubiša Rajković i Zaim Azemović. Husein Bašić uvrstio je nekoliko Kurtagićevih pjesama Rajkovićeve i Azemovićeve zbirke u svoje antologije.

Na širem području Rožaja, i uopće među Bošnjacima Crne Gore i Sandžaka, Kurtagić je bio vrlo poznata i omiljena ličnost. Pjevao je na bezbrojnim svadbama i sijelima, pa čak i u Istanbulu. Opisao ga je vjerno u pripovijetci «Murat» bošnjaèki književnik Zaim Azemović. Ostao je Murat siromah bezemljaš cijeloga života, koji je, premda mukotrpno, ipak proveo plodno, uveseljavajući sve oko sebe svojim divnim pjesmama. Živio je u sretnom braku sa suprugom Amirom, okružen brojnim i dobrim sinovima, kćerima i unucima.

________________

Istaknuta slika: Murataga Kurtagić sa porodicom; fotografija iz kolekcije dr. Z. Čolakovića

Literatura:

Albert Bates Lord: SCHS I-II (Sinopsis pjesme «Osvajanje Bagdada», opis Kurtagićevog pjevanja), HUP i SAN, Cambridge and Belgrade, 1953-1954.

Zaim Azemović: «Guslari-stvaraoci iz Sandžaka», Novopazarski zbornik br. 4, Novi Pazar 1980.; također u Husein Bašić:«Hrestomatija o usmenoj književnosti Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije,» Almanah, Podgorica, 2003)

Zlatan Čolaković: «Tri Orla tragièkoga svijeta» (poglavlje Herojska mitska prièa), CEKADE, Zagreb, 1989.

Zlatan Čolaković: «Muslimanska epika na filmu», Iseljenički kalendar, Zagreb, 1991.

Zlatan Čolaković: “South Slavic Epics, Kostreš The Chieftain,” Cross Cultures, April/May, June/July, 1992, February/March 1993, Kitchener/Waterloo/Guelph.

Zlatan Čolakoviæ: “Pjesništvo Muratage Kurtagića”, Rožajski zbornik, Rožaje, 2001.

Zlatan Čolaković: “Milman, Nikola, Ilija i Avdo Meðedoviæ”, Almanah br. 25-26, Podgorica, 2004.

Zlatan Čolakoviæ i Marina Rojc-Čolaković: «Mrtva glava jezik progovara», Almanah, Podgorica, 2004.

Ljubiša Rajković: «Odlike nekih muslimanskih narodnih epskih pesama Rožaja i okoline», (Zbornik radova XXXV kongresa SUFJ, Rožaje, 1988).

Husein Bašić: «Zeman kule po ćenaru gradi», Tuzla, 1991).

Ljubiša Rajković: «Sa londže zelene, Bošnjačke junačke narodne pjesme iz Sandžaka» (Samostalno izdanje Ibiš Kujević, Rožaje, 2001)

Marina Rojc-Čolaković: «Kostreš Harambaša», Magistarska radnja (Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb, 1991.)

Vuk Minić: «Murat Kurtagić» (Makedonski folklor br. 47, Skopje, 1991; navodim prema Husein Bašić: «Hrestomatija o usmenoj književnosti Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije, Almanah, Podgorica, 2003)

Husein Bašić: «Usmena epika Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije» (Almanah, Podgorica, 2003.

Husein Bašić: «Zeman kule po æenaru gradi», Tuzla, 1991).



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

Žute cipelice Miša Janketića

SUDBINE: NE ZNA RAT KO JE KOME BRAT Kako je slavni glumac, koji je u ratu ostao siroče bez roditelja, izgubio i sestru Milenu i kako ih je sudbina, ipak, ponovo spojila Pet žrtava Kako je kasnije utvrđeno, Milicu i još deve...
by Redakcija
0

 
 

Put borca za državnost Azerbejdžana

HEJDAR ALIJEV – PUT  BORCA ZA DRŽAVNOST AZERBEJDŽANA Piše: Božidar Proročić Ništa u životu ne može biti postignuto bez velikih ljudi, a čovjek može biti veliki samo ukoliko je odlučan da to i postane. Azerbej...
by Redakcija
0

 
 

Više od 1000 azerbejdžanskih vojnika je poginulo u oslobođenju Beograda u Drugom svjetskom ratu

LEGENDARNA 223. BEOGRADSKA – NOSILAC ORDENA CRVENE ZASTAVE Piše: Božidar Proročić Više od hiljadu azerbejdžanskih vojnika borilo se i poginulo za oslobođenje Beograda i cijele Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu. S...
by Redakcija
0

 

 

Preselio na ahiret Alija Hasagić Dubočanin (1949. – 2019.)

Istaknuti bosanskohercegovački književnik Alija Hasagić Dubočanin preselio je na ahiret 29. 4. 2019. u Sarajevu u 70. godini.   Alija Hasagić Dubočanin je bosanskohercegovački književnik, rođen 1949. godine u Bosa...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Redakcije časopisa ”Avlija” na odmoru od 1. do 31. maja 2019. godine

Čitajte, pišite, fotografišite, šaljite radove za objavljivanje na portalu avlije.me tek od 31. maja 2019. godine ______________________ Istaknuta slika: Fatima Ahmed Photography
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona