Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Sjećanja

19. Januara 2014.
 

Godišnjica smrti Hamze Hume

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake:

Hamza Humo je rođen 30. decembra 1895. godine u Mostaru, Bosna i Hercegovina. Potiče iz ugledne porodice iz koje je bio i alhamijado pisac Omer ef. Humo. U Mostaru je pohađao mekteb, osnovnu školu i gimnaziju. Nakon sarajevskog atentata (1914.), koji ga zatiče kao đaka mostarske gimnazije, je uhapšen zatim interniran u Mađarsku (Komarovo), a 1915. je mobiliziran u austrijsku vojsku. Do kraja rata je služio kao tumač i pisar u bolnici u Beču. Nakon rata vraća se u Mostar i maturira, a potom odlazi na studije historije umjetnosti u Zagreb, potom Beč i Beograd. u Zagrebu se druži s mladim pjesnicima Antunom Brankom Šimićem, Ulderikom Donadinijem i zemljakom Nikom Milićevićem i sam oduševljen ekspresionističkim pokretom. 1919. javlja se prvim književnim ostvarenjem, zbirkom pjesama “Nutarnji život” (1919.). U vremenu između dva rata, kada najplodnije i najintezivnije stvara, objavio je više pjesničkih knjiga i svoje najčuvenije i najznačajnije djelo, lirski roman “Grozdanin kikot” (1927.) koji će doživjeti više izdanja i biti preveden na mnoge jezike. Od 1923. godine uređivao je list Zabavnik, od 1923. do 1931. urednik je časopisa Gajret, od 1932. do 1937. radi kao novinar u Pres-birou, a potom sve do rata novinar je Politike. Drugi svjetski rat provodi u Cimu kod Mostara. Od 1945. uređuje muslimanski list Novo doba, a potom je urednik Radio Sarajeva i direktor Umjetničke galerije. Po motivima romana “Adem Čabrić” (1947.) snimljena je televizijska serija pod nazivom Kože. Za svoje raznorodno i obimno književno djelo Hamza Humo je, pored drugih priznanja, dobio dvije velike nagrade Nagradu Srpske akademije u Beogradu, i 1960. godine Dvadesetsedmojulsku nagradu SR BiH, koja mu je dodjeljena za životno djelo.

Umro je u Sarajevu 19. januara 1970. godine.

Istaknuta slika: Hamza Humo i Mehmedalija Mak Dizdra; foto: Makdizdar.ba


About the Author

Redakcija
Redakcija




Ministarstvo kulture i medija
 
 

 

75 GODINA KUD-a ”DUŠAN BOŠKOVIĆ”

VRIJEME ZABORAVLJENIH JUBILEJA   Kultura sjećanja je armatura u temeljima veličanstvene građevine zvane Opšta kultura bez koje bi se ona vrlo brzo urušila. Neke datume, događaje i ljude koji su obilježili kulturni živo...
by Redakcija
 

 
 

Nekoliko pjesama Željka Grahovca (Zenica, 10. jul 1955 — 15. februar 2023)

Zenički književnik, pjesnik, književni kritičar i profesor Željko Grahovac preminuo je 15. februara, u 68. godini. Ta vijest je potresla ne samo familiju nego i mnoštvo kolega, prijatelja, ljubitelja knjige, udruge knjiž...
by Redakcija
0

 
 

O Skenderu Kulenoviću (1910-1978) iz Enciklopedije Bošnjaka Nazifa Veledara

U znak sjećanja, na Skendera Kulenovića, autora romana “Ponornica”, koji predstavlja najbolju književno-jezičku afirmaciju bosanskoga jezika, za godišnjicu njegove smrti (25. 1. 1978 – 25. 1. 2023), objav...
by Redakcija
0

 

 

40 godina od smrti Avde Hume – ENCIKLOPEDIJA BOŠNJAKA dr. Nazifa Veledara

HUMO, Avdo (Mostar, 1914 – Opatija, 24. 1. 1983), član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) od 1935. godine, vijećnik AVNOJ-a, član Glavnog štaba Narodnooslobodilačke vojske (NOV), potpredsjednik Zemaljskog antifa...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Danijela Nina Stanković: Miju Mijuškoviću (1931-2022)

SLOBODNA PTICA PRAPOSTANJA (Miju Mijuškoviću)   „Gledaj da živiš tako da kada se rađaš ceo se svet raduje, a samo ti plačeš; a kada odlaziš i napuštaš i krećeš u beskonačnost, da se ti raduješ, a celi svet...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona
 
Secured By miniOrange