Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Sjećanja

23. Novembra 2019.

Holodomor – Gladomor 1932-1933

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

HOLODOMOR-GLADOMOR 1932-1933 GENOCID NAD UKRAJINOM

 

Piše: Božidar Proročić

 

Ukrajinski narod je kroz svoju dugu istoriju se suočavao sa brojnim teškim trenucima koji su ga pratili u borbi za svoja nacionalna i kulturna prava. Zločin i zločini ma gdje god da su se dešavali u svijetu ne smiju biti zaboravljeni, oni moraju biti opomena i nauk za sve buduće generacije.

Genocid je zločin namjernog potpunog ili djelimičnog uništavanja nacionalnih, etničkih, rasnih i religijskih grupa. Spada u najtežu vrstu zločina protiv čojvječanstva, (v. Nirnberška presuda). Termin Genocid usvojen je na zasijedanju Generalne skupštine UN (1946). Za razliku od etničkog čišćenja, gdje je cilj da se data teritorija „očisti“ od određene grupe ljudi (naglasak je na protjerivanju, mada je obično zastupljeno i fizičko uništenje), kod genocida je cilj fizičko istrebljenje.

Holodomor, poznat i kao Gladomor; (prema ukr: Голодомор, голод (holod) – glad i moriti (moryty) – umoriti; Holodomor (Gladomor) – ubistvo vještački izazvanom glađu); vještački stvorena glad koja je obuhvatila stanovništvo sovjetske Ukrajine, sjevernog Kavkaza te područje oko donjeg toka rijeke Volge između 1932.-1933. godine. Spomen na žrtve Holodomora obilježava se u Ukrajini i širom svijeta svake godine, 23-24 novembru mjesecu a ove godine je tačno 86 godina od tog strašnog genocida. Područja pogođena glađu bila su u većini naseljena ukrajinskim seljacima koji su pružali otpor novoj sovjetskoj ekonomskoj politici odnosno nesrazmjernom kolektivnom oduzimanju privatno stečenih dobara zbog čega je Holodomor 2003. godine po prvi puta javno u Ukrajini proglašen genocidom sovjetsko-komunističke vlasti protiv ukrajinske nacije.

Prema određenim istraživanjima i dostupnim dokazima, samo na prostoru Ukrajine umrlo je između 3 i 7 miliona ljudi. Neki stručnjaci navode da je ukupno ubijeno i do 10 miliona ljudi što Holodomor svrstava u jedan od najvećih zločina 20. vijeka. Poljski advokat jevrejskog porijekla Raphael Lemkin, jedan od autora definicije genocida, prozvao je ovaj zločin ,,klasičnim genocidom.” Ključnim osobama odgovornim za zločine počinjene u Holodomoru smatraju se sljedeći sovjetski dužnosnici: Josif Visarionovič Džugašvili – Staljin, Lazar Kaganovič, Pavel Postyšev, Stanislav Kosior, Vlas Čubar, Mendelj Hatajevič, Stanislav Redens i Vsevolod Valickij.

Staljin je bio odlučan u svojoj namjeri da u korjenu sasječe i najmanji trag fiktivnog ukrajinskog nacionalizma kojeg su predstavljali ukrajinski seljaci. Zapravo, vještačka glad je bila još samo jedan u nizu načina kako napraviti čistku i da se riješi nepodobnih ljudi u redovima ukrajinske inteligencije pa čak i u redovima ukrajinskih komunista. Glad je slomila seljake u njihovom ustrajnom neprihvatanju novog modela kolektivizacije, a Ukrajina je nakon toga ostavljena u stanju političke, socijalne i psihološke traume ali i gotovog fizičkog istrbljenja. Politika sveopšte kolektivizacije koju je 1929. uveo Staljin ne bi li tako potpomogao finansiranje industrijalizacije zemlje, imala je katastrofalan učinak za poljoprivredu. Uprkos tome, 1932. Staljin je za 44% podigao obaveznu kvotu ukrajinskog udjela u prinosu žita, što je značilo da ga neće biti dovoljno da bi se seljaci prehranili, jer po tadašnjem zakonu, žito iz kolhoza se nije smjelo dijeliti među seljacima sve dok se nije napunila državna kvota koju je naložila Vlada.

Istorijske činjenice i vrijeme događaja tokom Holodomora u Ukrajini, Staljinova odluka i metode koje je koristio kako bi je izvršio, osudila je milione seljaka na sigurnu smrt glađu. Rukovodstvo Partije, uz pomoć regularnih snaga i jedinica tajne policije, vodilo je nemilosrdan iscrpljujući rat protiv seljaka koji su odbijali predati žito. Čak je i bezvrijedno zrno žita nasilu bilo konfiskovano u seoskim domaćinstvima. Bilo koji muškarac, žena ili dijete kojeg su uhvatili kako uzima makar šaku žita s kolektivne farme, mogao je, a najčešće je i bio, na mjestu strijeljan ili preseljen na Daleki istok. One, koji nisu izgledali dovoljno izgladnjeno, sumnjičili su da skrivaju zalihe.

Seljake su zadržavali i sprečavali ih da se domognu grada putem posebnih ,,unutrašnjih pasoša”, koje su im zabranjivale da napušte svoje selo, a kamoli da krenu u grad. U gradovima gladi nije bilo jer je u jeku bila rusifikacija, i mnogi su gradovi na početku tridesetih godina već bili naseljeni ruskim stanovništvom. Upravo zbog ovakvih slučajeva, gdje su svi pogođeni prostori Sovjetskog Saveza bili uglavnom naseljeni Ukrajincima, Ukrajinska vlada ovaj čin je proglasila genocidom nad ukrajinskom nacijom.

Kada se danas govori o ,,Holodomor”1932—1933., misli se na period od aprila 1932. do novembra 1933. godine. Upravo je kroz tih 17 meseci, približno oko 500 dana, u Ukrajini umrlo na milione ljudi. Vrhunac Holodomora je bio u proljeće 1933. U Ukrajini je tada od gladi umiralo 17-oro ljudi svakog minuta, 1000 svakog sata, a gotovo 25.000 svakog dana.[8

Najviše je ljudi umrlo na području tadašnje Kiievske i Harkivske oblasti. Zapravo je glad obuhvatila cijelu današnju centralnu, južnu, sjevernu i istočnu Ukrajinu (današnja zapadna Ukrajina (Galicija) je bila pošteđena gladi jer se nije nalazila u Sovjetskoj Ukrajini, već je bila dio Poljske). Glad sličnih razmjera bila je prisutna i na Kuban, sjevernom Kavkazu te područje uz donji tok rijeke Volge, gde su takođe živjeli Ukrajinci. Ukratko, na svim pogođenim prostorima živjeli su u većini Ukrajinci kojima je nakon ukidanja kmetstva sredinom 19. veka dodijeljivana besplatna zemlja za obradu. Stručnjaci navode razne brojke žrtava poginulih vještački izazvanom glađu što je rezultat namerne politizacije cijelog slučaja ili pak nedostatka istorijskih izvora odnosno dokaza. U javnosti realan broj žrtava se prikazuje u rasponu od 3 pa sve do 10 miliona ljudi. Otvoreni ukrajinski sovjetski arhivi potvrdili su da je na prostoru Sovjetske Ukrajine direktno od gladi stradalo najmanje 4.000.000 ljudi, dok se broj stradalih u ostalim bivšim sovjetskim republikama i dalje vodi kao nezvanični. Ipak u brojku od 4.000.000 žrtava nisu uključene žrtve umrle u posledicama nastalim nakon gladi.

Parlament Ukrajine usvojio je deklaraciju kojom Holodomor proglašava genocidom. Ovakvu kvalifikaciju je prihvatilo još 25 zemalja (među kojima su i Argentina, Australija, Azerbejdžan, Belgija, Čile, Estonija, Gruzija, Italija, Letonija, Litvanija, Mađarska, Moldavija, Poljska, Sjedinjene Američke Države, Vatikan). Dok god budemo govorili o ovom strašnom genocidu i zločinima mi na Balkanu a svakako i na Ex-yu prostorima sa ne baš tako davnim ratovima možemo (i trebali bi naučiti) šta znače zločini, progoni, ubistva u ime imperijalističkih težnji. I sada kada se Ukrajina nalazi pod pritiskom ,,svog ruskog brata” imamo obavezu da makar medijski opomenemo da prećutati zločine je isto što i činiti ih.



About the Author

Redakcija
Redakcija





Ministarstvo kulture i medija
 
 

 

75 GODINA KUD-a ”DUŠAN BOŠKOVIĆ”

VRIJEME ZABORAVLJENIH JUBILEJA   Kultura sjećanja je armatura u temeljima veličanstvene građevine zvane Opšta kultura bez koje bi se ona vrlo brzo urušila. Neke datume, događaje i ljude koji su obilježili kulturni živo...
by Redakcija
 

 
 

Nekoliko pjesama Željka Grahovca (Zenica, 10. jul 1955 — 15. februar 2023)

Zenički književnik, pjesnik, književni kritičar i profesor Željko Grahovac preminuo je 15. februara, u 68. godini. Ta vijest je potresla ne samo familiju nego i mnoštvo kolega, prijatelja, ljubitelja knjige, udruge knjiž...
by Redakcija
0

 
 

O Skenderu Kulenoviću (1910-1978) iz Enciklopedije Bošnjaka Nazifa Veledara

U znak sjećanja, na Skendera Kulenovića, autora romana “Ponornica”, koji predstavlja najbolju književno-jezičku afirmaciju bosanskoga jezika, za godišnjicu njegove smrti (25. 1. 1978 – 25. 1. 2023), objav...
by Redakcija
0

 

 

40 godina od smrti Avde Hume – ENCIKLOPEDIJA BOŠNJAKA dr. Nazifa Veledara

HUMO, Avdo (Mostar, 1914 – Opatija, 24. 1. 1983), član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) od 1935. godine, vijećnik AVNOJ-a, član Glavnog štaba Narodnooslobodilačke vojske (NOV), potpredsjednik Zemaljskog antifa...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Danijela Nina Stanković: Miju Mijuškoviću (1931-2022)

SLOBODNA PTICA PRAPOSTANJA (Miju Mijuškoviću)   „Gledaj da živiš tako da kada se rađaš ceo se svet raduje, a samo ti plačeš; a kada odlaziš i napuštaš i krećeš u beskonačnost, da se ti raduješ, a celi svet...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona
 
Secured By miniOrange