Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Sjećanja

12. Januara 2018.
 

Ivo Mišur: Husnija Hrustanović (1922-1997) bosanski i hrvatski emigrantski pjesnik

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Husnija Hrustanović (1922-1997)

bosanski i hrvatski emigrantski pjesnik

 

Husnija Hrustanović – crtež Josipa Crnoborija

Ove godine navršilo se dvadeset godina od smrti Husnije Hrustanovića hrvatskog i bosansko-hercegovačkog pjesnika koji je mladost proveo u domovini, a ostatak života u emigraciji. Danas je zaboravljen u obje svoje domovine koje je podjednako volio.

Husnija Hrustanović rodio se 5. svibnja 1922. u Gackom u Bosni i Hercegovini. Obitelj mu se ubrzo preselila u Mostar gdje je završio mekteb, pučku školu i gimnaziju. Prvu pjesmu objavio je 1935. u Đačkom poletu-listu školske omladine u Mostaru, te otada postaje suradnik nekoliko listova. 1938. je dobio književnu nagradu srednjoškolske mladeži u Mostaru. Upisao je studij Prava na Sveučilištu u Zagrebu 1942. koji prekida radi vojne obveze. U domobranima je služio kao časnik. U ratnom razdoblju bio je ratni izvjestitelj, reporter na Radio Zagrebu, te član uredništva i novinar nekoliko zagrebačkih listova i izdanja.

Nakon završetka rata povukao se s vojskom najprije do Austrije, a potom do Italije gdje je boravio u izbjegličkom logoru u Fermu. Tamo je član tek osnovanog Hrvatskog akademskog kluba i suradnik lista Croatia.

Iz Italije s grupom Hrvata i Bošnjaka dolazi u Siriju nakon ljeta 1947. godine. Bio je jedan od osnivača Društva Hrvata Damask, koje je bilo krovna organizacija tek doseljenih Hrvata u Siriji. Doseljenici su pokrenuli  mjesečnik Hrvatska volja koji je izlazio u od listopada 1949. do svibnja 1952. u Damasku. List je najprije uređivao Husnija Hrustanović, da bi ga potom preuzeo Hasan Čustović. U Beirutu je planirao završiti studij prava koji je započeo u Zagrebu, ali radi obiteljskih obaveza nije uspio u tom naumu.

Godine 1957. s obitelji seli u Australiju. Tamo je dospio oplovljavajući cijelu Afriku jer je Sueski kanal bio zatvoren radi političke krize. U Australiji je pisao u tamošnjim publikacijama (Leader 1963.). U sydneyskom tjedniku Leader 31. srpnja 1963. objavljen je članak s prikazom rada i života Husnije Hrustanovića.

Iz Australije odlazi krajem ljeta 1964. te se sa ženom Marijanom i kćerkom naseljava u Madridu gdje postaje urednik časopisa Obrana. Obrađivao je putopise Evlije Čelebije i pjesme Lucijana Kordića, ali nije ih uspio pripremiti za tisak.

U Španjolskoj nije ostao dugo te već početkom 1966. živi u Parizu gdje mu je kćer Đulsa nastavila studij.  Nakon skoro mjesec dana kratko se vratio u Madrid, a potom natrag u Pariz gdje je surađivao s Vinkom Nikolićem. Nikolićeva i Hrustanovićeva žena su bile u rodu.

Nakon skoro pedeset godina izgnanstva posjetio je Hrvatsku u svibnju i kolovozu 1992. godine. Povratak nije prošao nezamjećeno. Za vrijeme boravka u Zagrebu gostovao je u radio emisiji, a Društvo hrvatskih pisaca priredilo mu je službeni doček u svojim prostorijama na Trgu bana Jelačića. Zadnje godine života preoveo je u Parizu u ulici Blvd Exelmans (16eme arrondissement). Umro je u snu tijekom posjeta kćeri Đulsi u Londonu 19. ožujka 1997. Njegova kćer i žena vjerovale su da je rušenje Starog mosta 1993., ubrzalo njegovu smrt. Pokopan je u Engleskoj na lokalnom groblju Chislehurst. Na nadgrobnoj ploči upisan je kao Huso Hrustanovic, otac suprug i djed. Unatoč željama supruga Marijana (rodom iz Brinja u Lici), koja je umrla 2012., nije se pokopala pokraj supruga zbog administrativnih problema. Kćer Djulsa se udala 1977. te je unuka, koji danas živi u Engleskoj, dobio 1979. godine.

U Valenciji je 1965. godine izdao zbirku pjesama U ponorima vremena. U knjizi na šezdeset stranica u ekspresionističkom izražaju piše o žalu za domom i izbjegličkoj sudbini. Uvijek je zapisivao mjesto nastanka pjesme. Tako je pjesma Zapisi s puta nastala u Singapuru, a jednu pjesmu je napisao u Dakru u Senegalu. U rukopisu je imao roman Neznani jurišnik (odlomak objavljen u Godišnjaku Hrvatskoga domobrana, 1953.) te dvije knjige novela i humoreska koje nikad nisu objavljene. Jedno vrijeme je pisao pod pseudonimoma Kemal Gradaščević i Smail Gradaščević.

Tijekom emigracije objavljivao je u Danici (Chicago 1950), Hrvatskome kalendaru (Chicago 1950–51), Hrvatskoj reviji (Buenos Aires 1951–52, 1954), Godišnjaku Hrvatskoga domobrana (Buenos Aires 1953).

Uvršten je u antologije hrvatskog pjesništva druge polovice dvadesetog stoljeća, Pod tuđim nebom: hrvatsko emigrantsko pjesništvo, 1945-1955. priređivača Vinka Nikolića u izdanju Hrvatske revije te u Soj i odžak ehli-Islama: zbirka pjesama o domu i rodu Muslimana hrvatskog koljena i jezika koju je priredio Ferid Karihmani 1974. godine u Barceloni.

Nakon osamostaljenje Hrvatske prof. dr. Stijepo Mijović-Kočan uvrstio je Husniju Hrustanovića u antologiju hrvatske emigrantske književnosti, Skupljena baština, a u 60 hrvatskih emigrantskih pisaca uvrstio ga je Šimun Šit Ćorić.

.

Husnija Hrustanović

.

U ponorima vremena

.

Znaš li kuda otiču nabujale rijeke stoljeća ?

Gdje vode hladne ceste progonstva ?

Što nas čeka iza vjetrovite lepeze Vremena ?

 

Pod kupolama svemira

lutaju zaboravljeni ljudi. I ne znaju više

kud ih put vodi.

Ljudi bez domovine godinama čekaju

na svim postajama,

u dalekim lukama.

O kako su hladne ceste u noći

bez zvijezda …

 

Iz zagrljaja sudbine bijeg ne koristi.

Mi nosimo u srcu rodni kraj —

ko razvijenu zastavu.

Povrh modrih kanjona

Vrijeme se grohotom smije.

Zavijaju cikloni razapete boli.

U dubinama ponora

mi tražimo sebe.

U pjeni sinjeg mora,

na pijesku šutljive pustinje

ostaju izgubljene godine –

potrgani đerdani mladosti.

Idemo dalje. Smirenja ovdje nema.

U ponorima vremena i čemernih obzorja

mi čekamo rumenu zoru

i behar Slobode …

 

(U ponorima Vremena, Valencija, 1965.)

 

.

Čekanje

.

Čekaš još uvijek na pendžeru onom

i snatriš, a srce ti se smije :

iz plavih daljina on će doći –

i sve će biti kao prije …

 

Uzalud vlakovi zvižde i nove zore sviću,

njega nema ;

a proljetne vode žubore i bježe;

predvečerje plačne noći sprema.

 

Pusti su sokak i bašča.

Karamfili tugom procvjetali.

U odaji staroj tamburica leži,

šute žice:

sjećaju se pjesme

i minulog sevdaha.

 

Sijede kose, draga,

odlaze nam dani ko preplašene ptice;

snene noći blude kroz tišine,

snene noći, dušo, traže moje lice.

 

Čekaš još uvijek na pendžeru onom

i snatriš, a srce ti se smije :

iz plavih daljina on će doći –

i sve će biti kao prije,

 

i sve će biti kao prije …

(U ponorima Vremena, Valencija, 1965.)

.

Literatura:

1)  Hrustanović H., U ponorima vremena, Drinapress, Valencia, 1965.

2) Karihman F., Soj i odžak ehli-Islama: zbirka pjesama o domu i rodu Muslimana hrvatskog koljena i jezika, Barcelona, 1974.

3) Hrvatski književnici izvan domovine: Hustija Hrustanović

http://hsk.hr/2013/11/04/hrustanovi-hustija/  pristupano 17.05.2017.

4) Enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža,

http://enciklopedija.lzmk.hr/kontakt.aspx pristupano 02.07.2017.

5) Bencetić L. Prikaz pisanja lista Hrvatska volja: glasilo Hrvata na Orijentu (1949. – 1952.)// Hrvatska izvan domovine. Zbornik radova predstavljenih na prvom Hrvatskom iseljeničkom kongresu u Zagrebu 23. – 26. lipnja 2014. uredili Sopta Marin,  Maletić Franjo, Bebić Josi. Zagreb : Golden marketing – Tehnička knjiga, 2015. str 575-580.

6) Čanić, N. Butković, I. Babić, A. Tyran, P. Intelektualci u dijaspori: tribina II.// Migracijske i etničke teme br. 9 (1993), 1: str. 47‒66.

7) Karihman, F. Hrvatsko-bošnjačke teme. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1996.

8) E-mail prepiska s Đulsom Hrustanović

___________________

Istaknuta slika: Grob Husnije Hrustanovića u Londonu



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

JOŠ JEDAN USPJEH SANDŽAČKE POETESE ELME SELIMI

Elma Selimi, pjesnikinja i studentica medicine i psihologije iz Tutina, osvojila je književnu nagradu „Bronzana povelja“ pjesmom Ispovest spremačice na 29. Međunarodnom festivalu poezije i pjesnika, Subotica 2018. Žiri...
by Redakcija
 

 
 

Izbor iz savremene turske poezije „Pesma je ptica na vrhu vulkana“

Srpska književnica, novinarka i prevodilac dr Ana Stjelja u svojoj izdavačkoj ediciji „Porta Mundi“ objavila je izbor iz savremene turske poezije pod naslovom „Pesma je ptica na vrhu vulkana“ koji je prevela sa tursko...
by Redakcija
 

 
 

KR BALKAN: Konkurs za zbornik savremene poezije

Kreativna radionica Balkan raspisuje Međunarodni konkurs za afirmisane i neafirmisane pisce koji pišu na: srpskom, hrvatskom, bosanskom i crnogorskom jeziku, na ćirilici ili latinici iz Srbije, regiona i dijaspore a radi  v...
by Redakcija
 

 

 

5. konkurs ”Zlatnog pera” iz Knjaževca

Pridružite se našem novom, 5. međunarodnom književnom konkursu koji je otvoren do 15. jula 2018. godine. Tema je slobodna, ali je potrebno da radovi budu srećnije sadržine, pa izbegavajte negativnosti. Vulgarnosti, takođ...
by Redakcija
 

 
 

Proza i poezija Nade Matović

Nada Matović       Mladosti krala mi daj   Svako od nas ima neki nedosanjani san koji želi dostići, ali to nije ali nije to lako, ali u mladosti moramo raditi na njima i razvijati u što većoj mjeri, stvorat...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona