Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Sjećanja

6. Aprila 2016.
 

Mehmed-Meša Delić: Sarajevski nišani (Sjećanje na 6. april Dan grada Sarajeva)

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake:

(Pre)dugo su stanovnici Sarajeva koji su u njemu živjeli da bi umirali bili u najdužoj opsadi u povijesti savremenog ratovanja poskakivali na svaki, pa i najmanji prasak. Opsada je trajala 1.425 dana, a dnevno je u prosjeku na grad padalo 329 granata – a 22. jula 1993. godine zabilježen je sramotan „rekord“ – 3.777 granata!

Tokom velikosrpske opsade Sarajeva ubijeno je više od 11.000 ljudi, među njima više stotina djece, a oko 50.000 je bilo teže ili lakše povrijeđeno. Tih dana opsade u Sarajevu se brže umiralo nego brojali ubijeni.

Ovo kao da je naslućivao Matija Mažuranić pa je  u svojim stihovima: „Pogled u Bosnu“ napisao:

„Između kuća mjesto naših pijaca

svuda imaju groblje; pak se bijele kamena

turbeta prema suncu kao labudovi.“

A, ne tako davne 1970. godine u Sarajevu Salih Isaak je napisao ovu pjesmu:

„KOLIKO LI JE PUTA SARAJEVO LIJEGALO POD NIŠANE“

.

Koliko li je puta Sarajevo lijgegalo pod nišane

i koliko li mu je puta još – lijegati?!

Biljezi ko snjezi sveudilj

prošarali dolove i brda,

ožujski janjci sviloruni –

u kamena zatočeni krda;

navrhbrjegovići, kamenosnjegovići, potplotovići,

sreddrumovići, smrtitragovići, i dragovići,

naši dokućepragovići…

pod prozore stidljivo čučnu

i med čeljad htjeli bi kućnu

da blaguju na pervazu s niske sinije;

na njih kašike još čekaju

ukraj stare bakrene činije!

Ko nahočad buljci patuljaka

ko siročad tabori čovječuljka,

po zelenim ćilimima trave

pehlivana se igraju mališani…

To su se samo Sarajevom – glavati rastrčali nišani:

umiljata nišančad,

pečurkice, sisančad,

svjetiljčice, dojenčad,

izjedrena gojenčad

iz kamena izbešikana,

u kamenu dokašikana…

Koliko li je puta Sarajevo lijegalo pod nišane

I koliko li mu je još puta – lijegati?!

Stamenim nalikujuć’ robljima –

otkosi smrti razbokoreni u potiljku,

kamenim ih sijuć grobljima,

iscvali ugrobljenu čovjeka biljku –

ko ćupove – sve na mliječno,

ko vrčeve – sve na snježno,

ko krčage – sve na bijelo…

blizine –

po jedan nišan

i

po jedno tijelo,

obnavljajuć’ groblja –

svojim utrobama,

svojim ugrobama –

čovjeliko one rađaju kamenje

da nadgrobno bude im znamenje!

Koliko li je puta Sarajevo lijegalo pod nišane

I koliko li mu je još – lijegati?!

 

PS

Ovaj davni vijenac sarajevskog stihovanja Saliha Isaaka stihijski je obistinjen i sirovo i surovo postvaren diljem Sarajeva/sveudulj Sarajevom, te tako čitljivo i znakovito prepisan po njegovim travnjacima, vrtovima, voćnjacima, baščama, prevojima, parkovima, igralištima…

A, nakon opsade Sarajevo je postalo velikom grobnicom!

Na posvemašnjim i posvudašnjim otkosima smrti nanizali su se grobovi i grobišta – mezari, kaburi – a ponad njih izniknuli su čovjekoliki nadgrobnjaci – nišani, bašluci – koji olikovljujući „grudne mete“, toteme, torza i obeliske siluetiziraju i stiliziraju ljudski lik i okoštavaju mu sjenu te tako zorno sažmilju nepokretnost pokojnika i uspavljenost živa čovjeka!!

Zato neka rukovet ovih stihova bude nadgrobnicom nad tim sarajevskim grobovima, tužbalicom tužaljkom žalostinkom – tihom Fatihom – isplakanom nad tim mnogobrojnim mezarima sarajevskih ginjenika i branitelja, a nišani, premda objavljuju smrt, neka kao kameni uskličnici uskliknu život u Sarajevu!

 

Njemačka – Witten, 6. aprila 2016. godine



About the Author

Redakcija
Redakcija




Ministarstvo kulture i medija
 
 

 

75 GODINA KUD-a ”DUŠAN BOŠKOVIĆ”

VRIJEME ZABORAVLJENIH JUBILEJA   Kultura sjećanja je armatura u temeljima veličanstvene građevine zvane Opšta kultura bez koje bi se ona vrlo brzo urušila. Neke datume, događaje i ljude koji su obilježili kulturni živo...
by Redakcija
 

 
 

Nekoliko pjesama Željka Grahovca (Zenica, 10. jul 1955 — 15. februar 2023)

Zenički književnik, pjesnik, književni kritičar i profesor Željko Grahovac preminuo je 15. februara, u 68. godini. Ta vijest je potresla ne samo familiju nego i mnoštvo kolega, prijatelja, ljubitelja knjige, udruge knjiž...
by Redakcija
0

 
 

O Skenderu Kulenoviću (1910-1978) iz Enciklopedije Bošnjaka Nazifa Veledara

U znak sjećanja, na Skendera Kulenovića, autora romana “Ponornica”, koji predstavlja najbolju književno-jezičku afirmaciju bosanskoga jezika, za godišnjicu njegove smrti (25. 1. 1978 – 25. 1. 2023), objav...
by Redakcija
0

 

 

40 godina od smrti Avde Hume – ENCIKLOPEDIJA BOŠNJAKA dr. Nazifa Veledara

HUMO, Avdo (Mostar, 1914 – Opatija, 24. 1. 1983), član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) od 1935. godine, vijećnik AVNOJ-a, član Glavnog štaba Narodnooslobodilačke vojske (NOV), potpredsjednik Zemaljskog antifa...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Danijela Nina Stanković: Miju Mijuškoviću (1931-2022)

SLOBODNA PTICA PRAPOSTANJA (Miju Mijuškoviću)   „Gledaj da živiš tako da kada se rađaš ceo se svet raduje, a samo ti plačeš; a kada odlaziš i napuštaš i krećeš u beskonačnost, da se ti raduješ, a celi svet...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona
 
Secured By miniOrange