Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Sjećanja

8. Februara 2018.
 

Sadik Idrizi Aljabak: Četiri godine od preseljenja Alije Džogovića

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: , ,

Sadik Idrizi Aljabak

ČETIRI GODINE OD PRESELJENJA ALIJE DŽOGOVIĆA

.

Prije četiri godine, 23. januara 2014., preselio je akademik Alija Džogović, veliki bošnjački pjesnik, teoretičar savremene i tradicionalne bošnjačke književnosti, naučnik, etnolog, istraživač i jedan od najznačajnijih onomastičara i dijalektologa Balkana koji je živio i radio u Peċi.

Piše: Sadik Idrizi

Alija Džogović je rođen 1929. godine u Laholu kod Bijelog Polja, u Crnoj Gori. Osnovnu školu završio je u Zatonu a gimnaziju u Peċi. Na Filozofskom fakultetu u Beogradu studirao je Književnost i jugoslovenske jezike. Diplomirao je 1955. godine.
Od 1979. godine se intezivno bavi naučnim radom, uglavnom iz oblasti lingvističkih disciplina i narodne književnosti. Od 1994. godine, a posebno poslije 2000, radio je na afirmaciji književne tradicije, jezika i kulture svih Bošnjaka Kosova, na projektima reforme školstva i izrade novih nastavnih planova i programa za bošnjačku nacionalnu zajednicu, kao i na iniciranju stvaralaštva kosovskih bošnjačkih pisaca nove generacije.
Alija Džogoviċ je prvi promovisao bosanski jezik u Sjevernom Sandžaku. U Osnovnoj školi u selu Ljeskova kod Tutina 2005. godine održao je čas Bosanski jezik je moj maternji jezik.
Uradio je nastavne planove za sve razrede srednjih škola u nastavi na bosanskom jeziku na Kosovu za predmet Bosanski jezik i književnost.
Na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru, 9. 6. 2011. godine Alija Džogoviċ je promovisan u akademika – člana i utemeljivača Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, čije je sjedište u Sarajevu i Novom Pazaru.
Džogoviċ je s nemjerljivim istraživačkim nervom i stvaralačkom upornošċu prikupljao i publikovao mnoge dijalekatske karakteristike lokalnih i regionalnih govora o kojima su lingvisti malo pisali ili nisu uopšte pisali. Kao stvaralac dao je ogroman doprinos ličnim terenskim istraživanjima onomastike, kojom prilikom je decidno utvrdio mnoge nazive toponima i antroponima.
Alija Džogoviċ je dao veliki doprinos u prezentaciji bosanskog jezika u njegovoj pisanoj i govornoj formi, kao jezika kojega su mnogi iskusni i svjetski lingvisti (Rešetar, Kopitar, Jagiċ,…) okarakterisali kao urnek po kvalitetu i kvantitetu za sve druge slavenske jezike.
Alija Džogoviċ je bio sakupljač, istraživač, kreativni stvaralac brojnih radova, projekata i knjiga u i o bosanskom jeziku.
Rijetko ima pisaca u čijim su djelima tako korjenito ostvareni narodni govorni tipovi (lokalni govori) kao u knjigama Alije Džogoviċa. Džogoviċ je uspio da čuje gotovo sve od starih znalaca, da čuje i izuči usmene knjige starostavne, da zapamti i da onaj prastari bošnjački palimpsest izvuče iz zaborava, da mu skine tuđi sloj prašine i da pročita njegove ispise i poruke. Njegova poezija i njegovi radovi iz oblasti jezika izvanredni su primjeri poetike bosanskoga jezika i njegove umjetničke ljepote
Džogović je godinama prikupljao, bilježio i tragao za literaturom i izvorima, konsultovao brojne informatore na terenu, obilazio i najudaljenija mjesta, ukratko istraživao, sistematizirao i objelodanjivao dijalektološku i onomastičku građu za pojedine zone, sve to bilježio da bi sačuvao od zaborava.

.

Alija Džogović

.

OPET PROLJEĆE U LA HOLU

.

Opet proljeće u La Holu,
žute jaglike procvjetale
u žbunju,
pupoljci vrba, bjelovine i lijeska
raspukli se
na povjetarcu i mekom vazduhu.

.

Samo si ti, Dječače,
usnio
slušajući Šum Vode
pored Rijeke Života
i one Kristalne Sfere
u Tvojoj Čatmaruši
na Araratu…

.

Opet je proljeće u La Holu,
procvjetale žute jaglike
(ovdje ih nazivaju Dženetsko cvijeće).

.

O, koliko ima žutih jaglika!…

.

Probudi se, ustani, Dječače,
da vidiš tu Ljepotu!…



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Kenan Sarač: Ništa lično

Kenan Sarač   NIŠTA LIČNO   Mrze me jer sam Fočak, Mrze me jer sam rođen tu, u Međurječju, Mrze me jer sam rođen u centru tog šehera, Mrze me jer pišem…   Mrze me jer pronalazim i čitam knjige o ...
by Redakcija
 

 
 

Sead Salihović: Spomen park u Koraju

Fotografije poslao: Sead Salihović, rođen sam 1969. godine u Koraju, općina Lopare. Osnovnu školu završio u Koraju. Srednju Ekonomsku školu završio u Brčkom. Ekonomski fakultet završio u Tuzli. Zaposlen u JU Mješovita...
by Redakcija
 

 
 

Poezija Dejana Ivanovića

Dejan Ivanović     BURA Prijateljima iz Dalmacije   Vitla bura, u ovo doba kao i obično… Škripe hladna lica strmih pločastih ulica, uskih, stare kuće kamenih fasada stoje jednolično, ćute uspravne, z...
by Redakcija
 

 

 

Natpis na kuli Rašića u Gusinju

Natpis na kuli Rašića u Gusinju   Prijevod: O, Gospodaru, srećom počasti ovo mjesto Onaj koji dođe neka sa srećom dođe Onaj koji ode neka sa mirom ode Vlasnik Mustafa sin Ramazanov (Majstor) Debranin Abdullah, godin...
by Redakcija
 

 
 

Dušan Dojčinović: Pismo za Suadu T.

Dušan Dojčinović   Pismo za Suadu T.   Nisam čitao, tvoja pisma, draga Suada, još od onda, kada je tvoje pismo ocu rudaru, rasplakalo ceo region. I bilo najčitanije. Ne sećam se koliko je imalo pregleda. Znam d...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona