Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Sjećanja

25. Jula 2017.
 

Šefket Krcić: Sjećanje na Ibrahima Pašića (1948-2017)

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Merhumi

 

Akademik Ibrahim Pašić (11. 09. 1948. – 23. 06. 2017.)

 

ODLAZAK ISTAKNUTOG ISTRAŽIVAČA,

LINGIVSTE I HISTORIČARA

 

Iznenada nas je napustio akademik prof. dr. Ibrahim Pašić, veoma značajno ime bošnjačke kulture, historije i lingvistike. Znanstvenik Pašić, sa pozicija erudite, komparativno-hermeneutičkom i historijsko-lingvističkom i onomastičkom metodom je na originalan način proučavao etnogenezu bošnjačkog naroda i u tom domenu ostvario zapažene rezultate, koje je objavio u svojim studijama i djelima. Iza sebe je ostavio opus vrijedan istraživačke pažnje i visokog etičkog poštovanja.

 

Akademik Ibrahim Pašić, doktor historije i lingvistike, rođen je 09. septembra 1948. godine u Rakitnici, kod Rogatice. Od 1956. godine, sa roditeljima je prešao živjeti u Sarajevu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju, a zatim diplomirao studije historije, na Filozofskom fakultetu, Univerziteta u Sarajevu. Godine 1995. upisao je pozdiplomski studij na Fakultetu političkih nauka i magistrirao 11. septembra 2001. godine o temi „Politički motivi promjena antroponoma i toponima u Bosni i Hercegovini.“ Doktorat iz oblasti historijskih znanosti, stekao je 2005. godine, disertacijom iz oblasti starog vijeka i „Predslavjanski elemenati u etnogenezi Bošnjaka“ na Filozofskom fakultetu, Univerzitet u Prištini.

Znanstveno-istraživačka djelatnost dr. Ibrahima Pašića, na temelju šireg sagledavanja, od strane akademika Dž. Jahića, jedno je od najtemeljnijih poznalavalaca ideja i djela ovog istraživača, je prije svega multidiscipliniranog karakteta. Istraživač i profesor Pašić, je svoja istraživanja temeljio na klasičnom historijskom, arheološkom, etnološko-politikološkom i lingvističko-onomastičkom metodu, koji je komplementarno razvijao uz pomoć kompleksnog i kreativnog heremeneutičkog iskustva, tj. razumijevanja toponima i ključnih pojmova iz oblasti historije bošnjačkog naroda. U tom pogledu, s aspekta navedenih metoda, posebno lingvističkog i onomastičkog, koji je jedinstven u bošnjačkoj historiografiji, gotovo da nejma prijethodnika, a nažalost, zbog njegove prerane smrti, ni nasljednika, što će biti veliki hendikep za dalji originalni razvoj ovih disciplina.

Prof. dr. Ibrahim Pašić je predavao više akademskih historijskih disciplina iz starog vijeka i arhelogije na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru, kao i držao brojna predavanja na više univerziteta u regionu (Bosna i Hercegovina, Sandžak, Kosovo, Hrvatska, Slovenija i td.). Javno je publicirao više pojedinačnih studija i rasprava, uglavnom iz predhistorije i antike u četiri knjige. Zatim je objavio sljedeće publikacije: „Zločin u Ahatovićima“, Sarajevo, 1993., „Toponimska srbizacija Glasinca“, Sarajevo, 1996., „Od hajduka do četnika“, Sarajevo, 2000., „Kulin i Prijezda, dva imena ilirskog porijekla u vladarskoj dinastiji srednjovjekovne Bosne“, Zenica, 2006., „Predslavjanski korijeni Bošnjaka – od planine Romanije do istočnih granica rimske provincije Dalmacije“, Mostar, 2008. Zatim, godine, 2013. objavio je i mnogohvaljenu knjigu u medijima „Gotizmi i ilirizmi u Kulinovoj povelji“. Pored ovih djela, publicirao je brojne rasprave i oglede u domaćim i inozemnim časopisima. Sudjelovao je na brojnim znanstvenim konferencijama, simpozijuma i drugim stručnim skupovima. Jedan je od utemeljivača BANU, Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti 2011. godine.

Profesor Pašič je odlučno i hrabro ušao u svijet moderne lingvistike i historiografije, tumačenjem toponimije, iz čijeg žanra je snažno izveo originalne zaključke i refleksije za tumačenje etnogeneze i ezgistencije Bošnjaka na Balakanu, zbog čega je ušao u brojne sporove sa zananstvenicima svoga vremena. Jasno, prof. I. Pašić, i kao pedagog i kao istraživač, je sasvim racionalno istrajavao, na tumačenju svojih originalnih hipoteza i kritike koje su dolazile, maotkuda, kao i pohvale, nije se mnogo obazirao, već je nastavljao istraživati svojim putem iz kojeg su na vidjelo došli brojni rezultati, koje će pamtiti generacije, koje je stvarao ovaj neimar duha i znanosti Bosne i Hercegovine. Za života je, prof. I. Pašić, stekao životinu putinu i smisao životnih ideja, koje prevazilazi domene jednog stvaralačkog života. Stvarao je racionalno, razgovjetno i sa velikom ljubavlju. Zato, naše sjećanje za njegovu stvaralačku djelatnost, dolazi iz domena izuzetnog poštovanja. Uprvao uz ovih razloga, opus akademika Ibrahima Pašića, zaslužuje da se temeljno izradi, sa više magistarskih teza i jednom studioznom doktorskom disertacijom, što se trebaju potruditi za filologiju i historiju, na univerzitetima Bosne i Hercegovine i Sandžaka.

Ukopan je na mezarju Grlica brdo u Sarajevu, dana 24. juna 2017. godine. A komemoracija o njegovom životu i djelu, održana je u Vijeću kongresa bošnjačkih intelektualaca u Sarajevu, na kojoj su govorili, akademik prof. dr. Dževad Jahić i prof. dr. Senadin Lavić, profesori Univerziteta u Sarajevu. Hatarname u povodu iznenadnog preseljenja na Ahiret ovog merhuma, uputile su institucije: Matica Bošnjaka Sandžaka, Udruženje pisaca Sandžaka, Društvo „Zambak“ i druge organizacije.

Iza sebe, akademik I. Pašić, je ostavio suprugu Fahiru, rođenu Hrnjić, profesor latinskog jezika i historije, veoma talentiranu kćerku dr. Mirzanu Pašić – Kodrić, koja se bavi historijom književnosti i književnom kritikom, kao i sina Edina Pašića, ekonomistu. Neka mu dragi Allah, dž.š. podari rahmet i život u dženetskim baščama, a porodici i odanim prijateljima, sabur.

(El-Fatiha!) Amin!

 

Dr. Šefket KRCIĆ

(Novi Pazar, 21. 07. 2017.)

 

 

 



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Kudret Bulbul: Globalna perspektiva 08

Analiza dekana Fakulteta društvenih nauka na univerzitetu Yildirim Beyazit prof.dr. Kudreta Bulbula – na sajtu trt.net.tr Kriza Evrope Zamislite za trenutak da u zemlji u kojoj živite se spali 5 hrišćana ili jevreja k...
by Redakcija
 

 
 

GUSINJE I PLAV – ZABRANJENI EVROPSKI GRADOVI

Američki listovi “The Sun” i “Omaha Sunday Bee” su 28. jula 1907. godine na cijeloj strani objavili tekst o Plavu i Gusinju nazivajući ova dva mjesta zabranjenim evropskim gradovima – piše bošnjaci.net Preveo ...
by Redakcija
 

 
 

Aforizmi Abdurahmana Halilovića Ahila

Nama je lako – oni su sve što je bilo teže, odnijeli. Sve su pokrali – nama nisu ostavili ništa. Ako uđemo – neće nam biti povratka iz propale Evrope. Para ne prestaje da se vrti… burgija neće. Nij...
by Redakcija
 

 

 

Mehmed Meša Delić: Đulistan

ĐULISTAN Đulistan, u doslovnom značenju – ružičnjak (gül – ruža, stan – sufiks za označavanje mjesta gdje se nešto događa ili gdje se nešto nalazi), prozno je djelo protkano stihovima; to je zbornik kratkih pri...
by Redakcija
 

 
 

BOGOJEVIĆEVA IZLOŽBA “TO SU SAMO (MOJE) BOJE”

Dejan Bogojević (1971, Valjevo) ove godine obeležava 20 godina likovnog stvaralaštva, odnosno dvadeset godina od prve samostalne likovne izložbe. Ovaj značajni jubilej je počeo da „obeležava“ otvaranjem 59. samostaln...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona