Bertha von Suttner, (rođena u Pragu 9. 6. 1843. kao baronica Kinski; umrla u Beču 21. 6. 1914) je austrijska književnica i pacifist. Žena koja u svojoj osobnosti sjedinjuje u jedinstven amalgam – književnicu, antiratnu junakinju i ženu koja je stajala na čelu prvog europskog građanskog pokreta za mir . Njezin je doprinos u tom smislu ogroman, nenadoknadiv. A ipak – zaboravljen. Prvi rat, koji počinje mjesec dana nakon njezine smrti zbrisao je svaki trag tog angažmana. Pamti li ljudski rod? Ljudski rod mora zapisati, zabilježiti, ostaviti trag budućim generacijama.
To je bio motiv da prije dvije godine, na 100-tu godišnjicu Shura publikacije objavi reoprint njene knjige “Dolje s oružjem”.
Više na www.shuraedit.com
“Dolje s oružjem”(Waffen nieder)
Bertha von Suttner
Reprint romana austrijske književnice s kraja 19. i početka 20. stoljeća Berthe von Suttner “Dolje s oružjem”(Waffen nieder) izlazi možda baš u pravo vrijeme – da obilježi 110 godina od kada je dobila Nobelovu nagradu za mir (1905.). Ova knjiga pruža istinski užitak čitanja jednog suvremenog ljubavnog romana, i jednog antiratnog djela, koje nam otvara vidik ka sanjanom svijetu bez rata – civilizaciji mira i ljubavi.
Bertha von Suttner je prva žena dobitnica Nobelove nagrade za mir, književnica i mirovnjakinja, sa vizijom ujedinjene Europe, harmoniziranog svijeta – bez oružja. Prošle se godine navršilo 100 godina od njene smrti, a ujedno se obilježavalo 100 godina od početka Prvog svjetskog rata. Rata kojega je ona zamišljala upravo onakvim kakav se i zbio – sa milionima mrtvih, novim, sve strašnijom oružjima (a ta će se apokalipsa nastaviti sa Drugim ratom i svim ratovima i stradanjima do danas).
A gdje je u takvom svijetu mjesto za ljubav? Zašto žene tadašnje Europe ne čine drugo nego mole za ratnike i oplakuju svoje mrtve? Bertha je ljudsko biće koje – voli, osjeća, teško, do smrtni bolesno pati za dragima, svojima, svima koji ginu u, kako ona definira „potpuno besmislenim ratovima“, gdje se tek pomjeraju crvene i zelene linije državnih granica na vojnim mapama i geografskim kartama.
Ljubav i samo ljubav pokreće ovu ženu. Moralna osuda prerasta u političko djelovanje, s dalekim vizijama za dobro čovječanstva: – Ah, zar se to ne da spriječiti? Kad bi se sjedinili svi – svi razumni, dobri, pravedni – da otklone zlo, koje prijeti……Zar mogu da zaboravim, da toliko moje ljudske braće i sestara mora da snosi neiskazanu nesreću? Oni je snose, kao da ne mogu da uvide, kako to nije sudbina, već zločin…
O ženama i miru, knjiga Alena Kristića dostupna u pdf-u na ovom linku: http://www.tpo.ba/b/dokument/Nobelovke%2070%20DknjigaWEB.
