Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Srbija

15. Decembra 2014.
 

Dženis Šaćirović: Razmišljanja, komentari i zapažanja (I dio) – O društvu i politici

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake:
  • Kada Orvel opiše: “Nasuprot Vinstonu sjedio je čovjek bezbradog, zubatog lica savršeno sličnog licu nekog velikog bezopasnog glodara” ili “Ispred njega u redu stajao je čovječuljak nalik bubašvabi, brzih pokreta, ravnog lica i sitnih i sumnjičavih očiju“, ne opsuje fizički izgled, niti poistovjećuje fizički izgled čovjeka sa opisanom rugobom. Svojim umjetničkim i duhovnim izražajem opisuje unutrašnjost ličnosti koja bi kada bi posjedovala moć izkazivanja spoljašnjosti izleda duše, tako izgledala. Kada bi prelijepa lica mogla iskazati unutarnji izgled, lako bi se mogli prepoznavati svi otpadi ovoga društva.

 

  • „Dok ne postanu svjesni, neće se nikad pobuniti, a dok se ne pobune, neće moći da postanu svjesni.“ – Džordž Orvel u Hiljadudevetstoosamdesetčetvrtoj. Formula po kojoj se može riješiti pitanje potlačenih masa. Svijest o pobuni dolazi od mjerne jedinice i proračuna kojima se mjeri potlačenost, a ista se može izmjeriti samo svjesnim stavom o granicama njenog postojanja. Svijest o slobodi će doći onda kada se shvati njena donja granica minimuma. Dok se ne shvati stanje ropstva, neće se doći do shvatanja granice minimuma slobode.

 

  • „Onaj koji je navikao da vlada, kome je palo u udeo da svaki dan u njegovim rukama bude sudbina miliona ljudi, taj sa prijestola silazi kao u grob“ – tumači Gete. Prije nego li jedan narod zadjesi ovakvo zlo, mora se lišiti ljubavi prema vladaru ili vođi, a zatim shvatiti da njihov vođa može biti bilo ko od njih, i da on sam to ima na umu. Ne preuveličavati ni ulogu vođe-pobjednika, oslobodioca, jer svako veličanje heroja revolucije predstavlja ustoličenje novog diktatora.

 

  • “Pogledajte samo zvijezde, gospodine. Eno ih, stoje i trepću, i, Boga mi, puno ih je nebo. A sad, molim vas lijepo, kad čovjek gleda gore i pomisli da je mnoga od njih, kako kažu, još sto puta veća od naše zemlje, kako mu je tada pri duši? Mi ljudi smo izmislili telegraf i telefon i tolike tekovine novoga doba uistinu, jesmo. Ali kad pogledamo gore, moramo uvidjeti i razumijeti da smo u stvari crvi, bedni crvi, i ništa drugo – imam pravo ili ne, gospodine? Da, mi smo crvi!” – Govori Tomas Man u Toniu Kregeru. Recite to čovjeku koji vjeruje da su mu zvijezde na dohvat ruke. Nekom moćniku, koji zanešen ovozemaljskim posjedovanjem će se teško suočiti sa smrću i ostavljanju svega ovozemaljskog. Još mu spomenite da će biti jelo za crve, onako kako Šekspirovi junaci tragično opisuju pojam smrtnosti. Ne, oni ne misle da mogu ikada umrijeti. Za njih je smrt samo nesretan slučaj.

 

  • „Gledajte kako se veru ti hitri majmuni! Veru se jedan preko drugoga i tako povlače jedan drugoga u blato i Ka prijestolju svi oni žele: to je njihovo ludilo – kao da sreća sjedi na prijestolju! Često sjedi blato na prijestolju – a često i prijesto na blatu.“ – Fridrih Niče u djelu Tako je govorio Zaratustra. Tako je Zaratustra govorio o političarima, beskrupuloznim borcima za ličnu moć!

 

  • „Vjera u autoritete čini da se greške autoriteta uzimaju za uzor – govori Tolstoj. To može biti na primjer literatura koju je pisac-autoritet obojio bojama mržnje prema drugima, a čiji stavovi pozivaju na mržnju i sukob zarad nekog strogo utemeljenog cilja koji pisac predstavlja. Neprepoznavanjem tih poruka i neotklanjanjem istih, dolazi do realizacije ideja koje su u sukobu sa principima ljudskosti, koje navode na zločine i stvaranje dželata od svojih sljedbenika. Kontekst lošeg, prihvaćen kao kontekst dobrog, put je kojim će krenuti oni koji instantno prihvataju sljedbenički sve ono što im se prije servira, ali i oni koji do svog iskrivljenog mišljenja dolaze putem nedefinisanih stavova pomišenim sa emocijama ili bolešću morala koja ih tjera da svoje ili vizije svog duhovno ideološkog mentora prihvate. To se uglavnom prepoznaje kroz nacionalističke istupe na koje se pozivaju sljedbenici na mržnju drugoga i na sukob sa drugima. Najčešće se takvi poduhvati ideologa pozivaju na nepriznavanje drugoga, njegovu prirodnu potčinjenost prvima ili na permanentno stvaranje neprijatelja predstavljenih historijskim kontekstom koji može biti nepotpuno istinit ali i nepristojno lažan. Tako se može stvoriti mitologija koja se srazmerama svog imaginarnog, nikad postojanog djelovanja, voditi u još ekstremnije ideologije koje vode u sukobe potčinjavanja i destrukcije nad drugima, različititijima. Takvi stavovi i ideje među običnom masom temelje se na stavovima nepoznavanja drugih, onih koji su predstavljeni kao pretnja, neprijatelji ili pak oni koji moraju biti podređeni. Nepoznavanjem historijskog konteksta i prilika koje se razlikuju od onog viđenja svijeta bolesnog pojedinca koji poziva na mržnju drugih, ljudi slijede taj put, nesvjesno poput krvoločne životinje koja će zbog odsustva razuma napasti čovjeka. Tako se dolazilo do sukoba koji su u mnogome doveli izazove suživota na nivo u kojima mogu biti samo vizija koja više u sebi nema ničega realnog.Uostalom, odvojimo emocije i dozvolimo da nauka sjedoči o ispravnosti. Dakle, neka nauka presudi jesmo li ili nijesmo li u pravu.

 

  • Dokle će nas gaziti političari (pitanje nametnuto nakon niza bahatih ispada pojedinih političara u zemlji i regionu inicirano u jednim novinama)? Odgovor: Gaziće vas sve dok ne skinete odore glasačke stoke i kada iz stanja kolektivnog mazohizma pređete u stanje kolektivne snage koju čini 95% unesrećenog stanovništva. Gaziće vas sve dok ćutite i sjedite skrštenih ruku, jadni, i skrušeni. Bezimeni glasački listići, bezimena stada se moraju transformirati u odlučnu masu koja će makar, ako ne sebi, barem onima koji dolaze osigurati ljepšu budućnost od svoje.

 

AUTOR – Dženis Šaćirović



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Draško Došljak: O knjizi Branke Bogavac ”Susret je najveći dar”

Prof. dr Draško Došljak   BRANKINA KNJIGA DUHOVNOG PUTOVANJA (Branka Bogavac: “Susret je najveći dar”, Narodna knjiga – MIBA books, 2019)   “Volim memoare, jer su u njima ljudi koji su postojali...
by Redakcija
0

 
 

Kemal Musić – pripovjedač tajni Karverovskog duha

KEMAL MUSIĆ, PRIPOVJEDAČ TAJNI KARVEROVSKOG DUHA Piše: Božidar Proročić Kemal Musić, rođen 1972. godine u Godijevu kod Bijelog Polja. Objavio je romane „Žig“, „Nešto nalik punom mjesecu“ i „Nedokazive istine...
by Redakcija
0

 
 

Filip Došljak: Boje Zećira Lubodera

Filip Došljak   BOJE ZEĆIRA LUBODERA     Zećir Luboder pripada onim slikarima koji su svoje likovno obrazovanje sticali u čuvenoj hercegnovskoj umjetničkoj školi koja je dala velikane našega slikarstva. Na...
by Redakcija
0

 

 

Dušica Minjović: Avdo Međedović na raskršću reprodukcije i kreacije

Dušica Minjović AVDO MEĐEDOVIĆ NA RASKRŠĆU REPRODUKCIJE I KREACIJE Prenosimo sa sajta Montenegrina izvode iz magistarskog rada Dušice Minjović, odbranjenog decembra 2001. na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, posvećeno...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Boris Jovanović Kastel: Nikola Šimić Tonin – lovac na jadransko sunce

LOVAC NA JADRANSKO SUNCE   Impresija nakon čitanja rukopisa Olujna obijest Nikole Šimića Tonina[1]   Sve intelektualne sudbine hrvatskog spisatelja Nikole Šimića Tonina (1962, Crkvice, Zenica, Bosna i Hercegovina...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona