Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Vijesti

19. Avgusta 2020.

Nagrada ”Nurangiz Gjunj” Božidaru Proročiću

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake:

Božidar Proročić je izabran zajedno sa još četri stvaraoca iz svijeta književnosti postao laureat za međunarodnu i prestižnu pjesničku nagradu Azerbejdžana ,,Nurangiz Gjunj” koja će mu svečano biti dodijeljena zajedno sa drugim lauretima za njegovu zbirku poezije ,,Jesen pjesnika” ovim povodom redakcija daje esej Božidara Proročića o proslavljenoj književnici Azerbejdžana zajedno sa prevedenim pjesmama Nurangiz Gjunj u prevodu sa ruskog jezika Lene Ruth Stefanovic i Božidar Proročića.  Crna Gora i Prijestonica Cetinje su na ovaj način dobili značajno priznanje u afirmaciji crnogorske književnosti i poezije van njenjih granica.

NURANGIZ GJUNJ (1938-2014)

 

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista

 

Istaknuta Azerbejdžanska pjesnikinja i prozni pisac, rođena 21. septembra 1938. godine. Jedna od najutentičnjih pjesnikinja azerbejdžanske književnosti druge polovine 20. vijeka, istovremeno i prozaik-publicista.Pjesme su joj prevedene i objavljene u mnogim evropskim zemljama, dobitnica jeviše književnih nagrada u Azerbejdžanu, Turskoj, Makedoniji.Romanom „Gospod“ (1980) ušla je u savremenu književnost Azerbejdžana. Autorkaje knjiga ,,Gospod – u obliku čovjeka” (novele i priče, 1984), ,,Bijela krila” (pjesme i poeme 1986), ,,Idem” (pjesme i poeme 2004), ,,Hodžalinska simfonija” (poema, 2006), ,,Moji bijeli cvjetovi” (poezija, 2009) i druge. Nurangiz Gjunj je postala prva učesnica koja je predstavljala Azerbejdžan na Kongresu ,,Yunus Emre” koji je održan 1990. godine ijoš jednom dvije godine kansije na Kongresu održanom u Ankari. Godine 1998 bila je član azerbejdžanske delegacije na VI Kongresu turko-jezičkih naroda u Bursi, a 2005. godine u Švedskoj na kongresu Azerbejdžanca iz cijelog svijeta. Objavljivana je u bivšoj Jugoslaviji (,,Almanah glas” Skoplje 1987).

Nurangiz Gjunj je bila popularni TV voditeljka. Njen rafinirani i stručni govor i izuzetan glas uloga, iznenađujuće su se spojile sa njenim umjetničkim slogom. Odmah, je privukla pažnju čitalaca, književnih krugova, i kritičara. Svojim pjesničkim manirom ona je vratila suštinu azrbejdžanske ženske poezije, koja je u sovjetsko vrijeme nažalost bila prigušena i nedovoljno afirmisana. Na osnovu njene poezije mnogi njeni stihovi muzički su obrađeni, a na osnovu njenjepoezije snimljeni su i filmovi. Umrla je 20. decembra u 76. godini života 2014. godine. U Bakuu je obilježenjo 80. godina od rođenja ove istaknute azerbejdžanske pjesnikinje.

 

O Nurangiz Gjunj istaknuti književnici Azerbejdžana su istakli sljedeće:

 

,,Dok čitate njene tekstove, čini vam se da i sam autor sjedi pored vas i razgovara s vama.“

 

Mirza Ibragimov narodni pisac iz Azerbejdžana

 

 

Salim Babullaoglu:

 

,,U februaru 1947 godine Marina Judina piše pismo Borisu Pasternak jednom od najistaknutih ruskih pjesnika XX vijeka. U svom pismu ona kaže: Da niste napisali ništa  osim ,,Božićne zvijezde“ tokom cijelog svog života to bi bilo dovoljno za vašu besmrtnost na nebu i na zemlji. Govorim bez pretjerivanja – i vi Nurangiz Hanum da niste ništa drugo napisali osim pjesme ,,Idem“ to bi bilo dovoljno da vi zauzmete svoje mjesto u beskonačnoj perspektivi azerbejdžanskog jezika.“

 

Tejmur Kerimli doktor filoloških nauka, akademik:

 

,,Nurangiz Gjunj u našoj savremenoj poeziji je pjesnikinja koja se uizdvaja svojim orginalnim stilom, bogastvom poetskih slika, tematskom ljepotom, muzikalnošću poetskog jezika, sustaštvenošću replika. Prirodna iskrenost u stihovima Nurangiz Gjunj imaju moć da prenose poetski talenat, i u tom smislku čitanje njenih djela je ,,opasno“- poslije toga hoćeš da misliš kao ona, da recituješ pjesme kao onada šapućeš kao ona i da vrištiš kao ona.“

 

KĆERI ŽELE HANUM

 

Čije su oči bile dijamanti

Koji su pomračili svojim sjajem cijeli svijet.

Čijih su usana osmijesi

Bojama svojih  obrisa

Bili očarali cijeli svijet.

Kćeri Žali moje –

Proljeća mog

Pjesme moje

Golubice moje…

 

 

PRAZNINA

 

Praznina i ćutanje…

Opustošenost.

U njoj nema ni ljubavi, niti mržnje, nema sreće, nema osjećanja, nema zvuka!

Bila sam jahačica. Gdje je moj konj? Imala sam bič, gdje je nestao?

Vi možete da dobijete konja. Vratite mi bič!

Želim da kaznim ćutanje!

 

 

JA IDEM

 

Sa osmijehom na usnama

S nadom i ponosom u zenicama

Sa željom da gorko zaplačem: „Ah! Ah! “

Idem svojim putem dok se ne umorim.

U pesnici stežem tajnu

Na prstima žuljevi

U srcu je sve što imam.

Idem svojim putem dok se ne otkinem s ručke.

Ispred mene stoji vijenac gorski, i tuga,

Stijene su surove, more hladno

Sa dušom stisnutom usamljenošću, u vrijeme zalaska sunca

Idem svojim putem dok se ne ugasim.

Iza mene su strmi spusti

Na mojim ramenima  snop sunca

U naručju Žalja i nježno podrhtavanje,

Idem svojim putem, sve dok ne postanem put.

 

GUBITAK

 

Svjetlo sam izgubila

u očima majke.

Uspavanku sam izgubila –

u riječima majke.

Bajku sam izgubila –

na majčinim usnama.

Lampu sam izgubila

majku tražeći.

Bajku sam izgubila –

na usnama majčinim.

Ljuljašku sam izgubila –

u rukama majčinim.

Život  sam izgubila –

k majci putujući.

 

Prijevod pjesama: Božidar Proročić i Lena Ruth Stefanović



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

Pokrenut veb-portal „Maštoplet“ posvećen deci i stvaralaštvu za decu

Udruženje Alia Mundi pokrenulo veb-portal „Maštoplet“ posvećen deci i stvaralaštvu za decu. Srpska kultura je oduvek bila riznica stvaralaca koji su svoju inspiraciju tražili u dečijem svetu, te svetu razigrane mašte...
by Redakcija
0

 
 

U Beogradu osnovan Institut za dečju književnost

ИНСТИТУТ ЗА ДЕЧЈУ КЊИЖЕВНОСТ       У Београду је основан Институт за дечју књижевност, који је регистрован у Агенцији за при...
by Redakcija
0

 
 

Savez Slijepih Crne Gore: AUDIO POEZIJA

Savez slijepih Crne Gore u aprilu mjesecu, na dan knjige, pokrenuo je aktivnost pod nazivom: Audio poezija. Riječ je o prilagođavanju poezije u audio formatu, koja je prvenstveno namijenjena osobama oštećenog vida, osobama ...
by Redakcija
0

 

 

Objavljen 22. broj časopisa Avlija

Čitajte u 22. broju časopisa AVLIJA razgovore sa piscem Ismetom Bekrićem, slikarem Aljom Smailagićem i predsjednikom Islamske zajednice Luksemburga Farukom Ličinom, eseje Alja Smailagića, Nejle Kalabušić, Jasne Šamić,...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Ani Stjelji nagrada ”Vojislav Ilić Mlađi” za najbolju dečiju pesmu

Ovogodišnja nagrada „Vojislav Ilić Mlađi“ koju dodeljuje Centar za kulturu „Vojislav Ilić Mlađi“ iz Žabara za najbolju dečiju pesmu pripala je književnici Ani Stjelji za pesmu Kad bih bio Petar Pan. . KAD BIH BI...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona