Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Vijesti

5. Aprila 2020.

Savjet sigurnosti UN-a mora sazvati hitnu sjednicu o Covid-19

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

SVIJET NA AUTOPILOTU:

Savjet sigurnosti UN-a mora sazvati hitnu sjednicu o Covid-19

 

 

Situacija oko COVID-19 zaista je zabrinjavajuća, ne samo kao pitanje globalnog zdravlja i biološke sigurnosti, već ona može biti i globalni sigurnosni izazov.

 

Dok pandemiju rješava Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), zajedno s drugim relevantnim specijaliziranim agencijama Ujedinjenih nacija (UN SA), situacija se brzo pogoršava i lako bi mogla izaći van kontrole. To naravno, ako nije učinkovito suzbijena. U takvom (sve vjerojatnijem) scenariju, mogao bi biti progutan cijeli svijet – nešto nalik Trećem svjetskom ratu, iako izvorno drugačijega povoda.

 

Zapanjeni smo (a jedan od ko-autora je služio u UN Savjetu Sigurnosti/UN SC/ u dva mandata) zašto Vijeće sigurnosti još uvijek nije zasjedalo. Trebalo se pozabavi Kovidom-19 na način na koji očito zaslužuje da se bavi, s obzirom na njegov razorni utjecaj na cijelu planetu, na gotovo svaku dimenziju, uključujući međunarodni mir i sigurnost, što neprijeporno spada u njegov mandat po Povelji UN-a.

 

Budući da se Vijeće često bavilo pitanjima koja ponekad nisu očigledno povezana s međunarodnom ili regionalnom sigurnošću, zbunjeni smo, doista uznemireni, zbog čega je odlučilo da se uopće ne bavi pitanjem pandemije.

 

Ako se pak članovi Vijeća, iz vlastitih internih razloga, nisu osjećali dužnim na to, ne bi li ostali članovi svjetskog tijela, pojedinačno ili zajedno, kao međunarodna ili regionalna udruženja, poput Europske unije (EU), Pokreta nesvrstanih (NAM) – G-77, Afričke Unije (AU) ili ASEAN, trebali pokrenuti toliko željenu inicijativu da pozovu Vijeće sigurnosti da se hitno odrede spram ovu globalne pandemije, čak iako se WHO i druge uključene agencije UN-a, bave problemom unutar svojih skučenih mandata sredstava i perspektiva.

 

U tom smislu, posebnobi EU bila u dobroj situaciji da izvrši prijeko potreban pritisak na UNSC, s obzirom na goleme štete koje je virus nanio brojnim članicama, posebno Italiji i Španjolskoj, između ostalih.

 

Ovakav hitan sastanak Vijeća sigurnosti UN-a u ovom trenutku silno bi pozdravila cijela međunarodna zajednica jer bi svjetskom tijelu dodijelila vodeću ulogu koju članice i očekuju od njega.

 

Gens una sumus. Concordia patria firmat

U ovoj teškoj situaciji, velike bi sile trebale odbaciti svoje ideološke i političke razlike, svoje igre ​​moći, te umjesto toga usredotočiti se na galvaniziranje usklađenih međunarodnih akcija osiguranja sigurnosti i dobrobiti cijelog ljudskog roda.

 

Odlučnim i žurnim djelovanjem, Glavni bi Tajnik UN-a i UN-ov Savjet Sigurnosti uputili cijelom čovječanstvu nedvojben i jasan, ali smirujući signal. Što je joši važnije, takav bi glas – kao dobrodošao – bio shvaćen i prihvaćen kao referentan (da ne kažemo kao norma ponašanja u novonastaloj situaciji) od strane drugih ključnih agencija, poput Visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (UNHCHR), Međunarodne organizacije rada (ILO), Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO), Svjetske turističke organizacije (WTO), kao i Crveni križ (IFRC), Bretton Woods institucija, Organizacije za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD), Federacije svijetskog Saveza sindikata, uključujući i druge specijalizirane ili ne-UN organizacije, ponajviše razvojni entiteti poput Međuameričke razvojne banke (IADB), Islamske razvojne banke (IsDB), Azijske razvojne banke (ADB), Afričke razvojne banke (AfDB), itd.

 

U narednom periodu – svjedočeći uistinu povijesnim raskršćima, potrebno nam je globalno poštivanje i zaštita ljudskih prava i radnih mjesta, sve to za dobrobit gospodarstva i sveukupne sigurnosti. Oporavak – koji od sada zahtijeva i pojačanu biološku sigurnost – neće biti moguć bez svedruštvenog konsenzusa. Jasno, da će ovaj zadatak biti nemoguć ukoliko je sproveden na uštrb rada ili postignut erozijom osnovnih ljudskih prava – što je ugrađeno u Povelju UN-a te prihvaćeno kao ključno za sam uspjeh SDG-ova (Ciljevi održivog razvoja).

 

Doista, zemlje nisu samo ekonomije, već ponajviše društva.

 

Jedno je jasno: Planeta je stala, iako je kapital ostao neoštećen, netaknut. Došlo je do globalnog zastoja jer je radna snaga poslata kući. Dakle, oporavak dolazi radnom snagom. Povijesno, rad nas nikada nije izdao, dok kapital jeste. Isto tako, ljudska prava nikada nisu izdala državu i njenu društvenu koheziju, ali su države – i prečesto slavljena tržišta – isuviše puta u povijesti iznevjerili ljude. Stoga nema istinskog izlaska iz krize a da se ne ojačaju radna i ljudska prava.

 

Za ozbiljan planetarni problem, nužno je naše brzo artikulirano globalno suglasje. Dakle, multilateralizam – kao najučinkovitiji planetarni alat koji nam stoji na raspolaganju – nije samo naš politički izbor. To predstavlja jedini način na koji ljudski rod može (društveno-gospodarski i politički) preživjeti.

 

Covid-19 je izazov koji dolazi iz svijeta biologije. Ipak, biologija i međunarodni dijele zajedničko osnovno pravilo: Prilagodi se ili umri (comply or die). To da nas podsjeti; nije veliko što jede malo, već je brzi koji jede sporog.

 

Liderstvo i vizija sada !!!

 

Beč/Kuala Lumpur, 4. april 2020. godine

 

O autorima;

 

Tan Sri Hasmy Agam,

Malezijski veleposlanik pri UN NY (uključujući mandat u Savjetu sigurnosti UN-u), Direktor Diplomatske akademije, predsjedatelj Komisije za ljudska prava Malezije (Suhakam) – u mirovini

 

Prof. Anis H. Bajrektarević

šef katedre i profesor međunarodnog prava i globalnih političkih studija, Austrija; autor 7 knjiga i mnogobrojnih članaka o, uglavnom, geopolitici, energiji i tehnologiji



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

MEVLUD – ROĐENJE ALLAHOVA POSLANIKA, S.A.V.S.

Nesumnjivo, zajednička tačka svih vjernika je ljubav prema Uzvišenom Allahu i Njegovom poslaniku, Muhammedu Mustafi, s.a.v.s. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je prvi nur koji je stvorio Uzvišeni Allah, on, s.a.v.s., je Habibull...
by Redakcija
0

 
 

Nejra Džananović: Roditelji kao prvi dječiji uzori

Nejra Džananović Roditelji kao prvi dječiji uzori Kako odgojiti dobro dijete; koji je recept za uspješno roditeljstvo; gdje griješim u odgoju djeteta  su pitanja koja svaki roditelj, koji teži da bude što bolji otac/maj...
by Redakcija
0

 
 

Osvrt na zbirku poezije ”Bogumilske” Miraša Martinovića

OSVRT NA ZBIRKU POEZIJE „BOGUMILSKE“ MIRAŠA MARTINOVIĆA   Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista   U izdanju „Lena graphics design“ iz Prištine ovih dana je izašla iz štampe nova zbirka poez...
by Redakcija
0

 

 

Predstavljamo: Alija Redžematović

ALIJA REDŽEMATOVIĆ KULTURNI POSLENIK PLAVA   Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista   Alija Redžematović profesor, bibliotekar, poslenik kulture, i vješti hroničar svih plavskih književnih, kultur...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Predstavljamo: Vanja Rakonjac

VANJA RAKONJAC MEDIJSKI SIMBOL BIJELOG POLJA   Piše: Božidar Proročić   Postoje oni skromni, tihi, poslenici medija koji otvore vrata mnogima. Pripremajući priloge, pišući reportaže, snimajući okom kamere ant...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona